Europa je drugi najmanji kontinent na Zemlji nakon Australije, ali ima jednu četvrtinu svjetskog stanovništva. S površinom od 10,2 milijuna km 2 Europa zauzima gotovo 1/15 ukupne kopnene površine svijeta. Moglo bi se opisati kao veliki poluotok ili kao potkontinent. Nalazi se potpuno na sjevernoj hemisferi i uglavnom na istočnoj hemisferi. Zapadna obala Europe nalazi se na Atlantskom oceanu.
Europa dijeli kopno s Azijom, poznato kao Euroazija. Europa je od Azije podijeljena nizom slivova, uključujući rijeku Ural te Kaspijsko i Crno more.
Europa je rodno mjesto demokracije i zapadne kulture u drevnim civilizacijama antičke Grčke i starog Rima.
Europa se često opisuje kao "poluotok poluotoka"
Poluotok je dio kopna okružen vodom s tri strane. Europa je poluotok euroazijskog superkontinenta i graniči s Arktičkim oceanom na sjeveru, Atlantskim oceanom na zapadu te Sredozemnim, Crnim i Kaspijskim morem na jugu.
Koliko zemalja ima u Europi?
Europu dijeli 50 zemalja.
Prema konvencionalnoj definiciji, u Europi postoje 44 suverene države ili nacije. Ovo ne uključuje:
Europa se može podijeliti u sedam geografskih regija.
Značajke zemljišta
Više od polovice kopna kontinenta - uključujući veći dio zapadne i istočne Europe - sastoji se od prilično ravnih niskih ravnica. Ravnice su uglavnom ispod 600 stopa (180 metara) nadmorske visine. Europska nizina jedno je od najvećih neprekinutih prostranstava ravnice na Zemljinoj površini.
Sjeverozapadna Europa ima mnogo planinskih područja, uključujući dijelove Velike Britanije, Irske, Islanda i Skandinavije.
Europa također ima područja središnjih uzvisina i visoravni, s krajolicima zaobljenih vrhova, strmih dolina i udubina. Primjeri ovih područja nalaze se u dijelovima Škotske, Francuske, Španjolske i Češke.
Najviše planine Europe nalaze se na jugu. Najviši vrhovi kontinenta nalaze se u krševitim Alpama, koje dominiraju južnom i srednjom Europom. Pireneji čine visoku barijeru između Španjolske i Francuske. Planine Skandinavije su niže, kao i planine Ural, koje čine istočnu granicu kontinenta.
Najviša točka u Europi je planina Elbrus u planinama Kavkaza. Njegov vrh je 18.510 stopa (5642 metara) iznad razine mora i nalazi se u Rusiji.
Kontinent ima mnogo rijeka, ali malo velikih jezera. Glavne rijeke su Rajna, Seina i Rona na zapadu, Po na jugu, te Dunav, Laba, Odra, Visla, Volga i Don u središtu i na istoku.
Najduža europska rijeka je Volga, koja vijuga 3530 km (2193 m) kroz Rusiju i ulijeva se u Kaspijsko more. Druge dvije velike rijeke su Dunav i Rajna.
Najniži teren u Europi nalazi se u Rusiji na vrhu Kaspijskog jezera. Tamo Kaspijska depresija doseže oko 95 stopa (29 m) ispod razine mora. Svaka najniža točka u zapadnom dijelu Europe nalazi se oko 23 stope (7 m) ispod razine mora i blizu mora: Lammefjord, u Danskoj, i Prins Alexander Polder, u Nizozemskoj.
Klima
Veći dio zapadne Europe ima vlažnu i umjerenu klimu, dok istočna Europa ima hladne zime i vruća ljeta, osobito na jugoistoku. Zima može biti duga i vrlo hladna na dalekom sjeveru. Zemlje u blizini Sredozemnog mora imaju topla, suha ljeta i blage zime.
U Europi postoji mnogo različitih klimatskih zona. Neki od glavnih su:
To je klima koja se nalazi u sjeverozapadnoj i srednjoj Europi. Imao je blage temperature, duge sezone rasta i puno kiše.
Karakteriziraju ga topla do vruća ljeta i hladne zime. Srednjoistočna Europa klasificira se kao zemlja s kontinentalnom klimom.
Zauzima veći dio Južne Europe. Ljeto je vruće i suho. Zime su blage i vlažne. Nema snijega i ima samo 3-4 inča kiše mjesečno.
Oba su izuzetno hladna. Ima ih u Švedskoj, Norveškoj i Finskoj. Obično ima malo biljnog svijeta - samo u obliku grmlja i mahovine.
To su veće nadmorske visine Alpa i Karpata. Temperature i oborine variraju zbog smjera vjetra, položaja prema suncu i nadmorske visine.
Karakteriziraju ga svježa do topla ljeta i hladne zime s čestim oblacima. Većina zapadne Europe ima oceansku klimu.
Život biljaka
Klima i tlo najvažniji su čimbenici u određivanju položaja biljaka. Biljke u Europi dosta se razlikuju po regijama.
Vjerojatno je 80 do 90 posto Europe nekoć bilo prekriveno šumama. Protezao se od Sredozemnog mora do Arktičkog oceana. Iako je više od polovice europskih izvornih šuma nestalo kroz stoljeća krčenja šuma. Na europske životinje i biljke duboko je utjecala prisutnost i aktivnosti ljudi poput sječe drveća za poljoprivredu i ispašu stoke.
Glavni prirodni vegetacijski pokrov u Europi je 'mješovita šuma'.
Život životinja
U mnogim dijelovima Europe velike životinje poput vunastih mamuta lovljene su radi divljači i krzna, što je dovelo do njihovog izumiranja.
Neke od ikoničnih vrsta Europe su bizon, smeđi medvjed, žaba drveća, vranac (ptica dugog vrata veličine guske), zeleni gušter, veliki orao pjegav, los, ris, lisica, šakal, stojak, vidra, jazavac, i kune. Sjeverna Europa dom je sobova.
Medvjeda i vukova nekoć je bilo u većem dijelu Europe, no krčenje šuma i lov prouzročili su povlačenje ovih životinja. Medvjedi se danas uglavnom nalaze u nepristupačnim planinama s dovoljno šuma. Danas smeđi medvjed uglavnom živi na Balkanskom poluotoku, u Skandinaviji i Rusiji; vukovi se uglavnom mogu naći u srednjoj i istočnoj Europi te na Balkanu i nekoliko vrsta u nekim dijelovima zapadne Europe.
Ris je treći najveći grabežljivac u Europi, odmah iza smeđeg medvjeda i vuka.
Morska stvorenja također su važan dio europske flore i faune. Morsku floru uglavnom čini fitoplankton. Važne životinje koje žive u europskim morima su zooplankton, mekušci, bodljikaši, različiti rakovi, lignje, hobotnice, ribe, dupini i kitovi.
Južna Europa posebno je bogata životom vodozemaca. U Europi postoji mnogo vrsta žaba i krastača.
Jezici
Postoje tri glavne indoeuropske jezične skupine:
- Romanski jezici potječu iz latinskoga Rimskog Carstva. Glavni jezici ove skupine su portugalski, španjolski (kastiljanski), francuski, talijanski i rumunjski. Prvenstveno se govori u jugozapadnoj Europi.
- Germanski jezici potječu iz južne Skandinavije. Uključuje engleski, njemački, nizozemski, danski, norveški, švedski i islandski. Sada se govore u cijeloj sjevernoj, sjeverozapadnoj i srednjoj Europi.
- Slavenski jezici su ruski, ukrajinski, poljski, češki, slovački, srpskohrvatski, bugarski i makedonski. Govore se uglavnom u istočnoj i jugoistočnoj Europi te u Rusiji.
Mnogi drugi jezici izvan tri glavne skupine postoje u Europi poput baltičke skupine (latvijski i litavski), keltske skupine (irski, velški, kornski), grčki, armenski i albanski.
Ekonomija
Europa je uglavnom industrijsko gospodarstvo. U usporedbi s proizvodnjom i uslugama, poljoprivreda manje doprinosi gospodarstvu. Europa je veliki proizvođač raži, zobi, krumpira i pšenice. Ekonomije većine europskih zemalja prvenstveno se temelje na uslugama kao što su trgovina, bankarstvo, turizam, pomorstvo i osiguranje. Glavne proizvodne industrije su kemikalije, uređaji, tekstil, lijekovi, strojevi i metalni proizvodi. Ugljen, željezo, bakar, cink, olovo, aluminij, živa, potaša, sumpor i titan glavni su minerali koji se vade u Europi.
