U jednoj zemlji stvari se rade na poseban način. Jeste li razmišljali što se događa kada se to radi zajedno diljem svijeta? Ovo je globalizacija. Riječ je o ekonomiji ili trgovini, tehnologiji, politici i kulturi. Neki ljudi misle da globalizacija pomaže svima, dok drugi misle da donosi izazove.
U ovoj lekciji ćemo naučiti:
- Definicija globalizacije
- Vrste globalizacije
- Povijest globalizacije
- Primjeri globalizacije
- Prednosti i nedostaci globalizacije
Definicija globalizacije
Globalizacija je povećana međupovezanost i međuovisnost ljudi i država. Općenito, uključuje dva elementa:
- Otvaranje međunarodnih granica za sve brže protoke robe, usluga, financija, ljudi i ideja.
- Promjene u institucijama i politikama na nacionalnoj i međunarodnoj razini koje olakšavaju ili promiču takve tokove.
Vrste globalizacije
- Financijska globalizacija. To je uspon globalnog gospodarstva s međunarodnom monetarnom razmjenom. Kada se tržište dionica suoči s padom, to negativno utječe na druga tržišta i gospodarstvo u cjelini.
- Ekonomska globalizacija. To je evolucija trgovinskih sustava unutar transnacionalnih organizacija kao što su neprofitne organizacije.
- Kulturna globalizacija. To je međusobno prožimanje svjetskih kultura koje, kao rezultat, uključuje preuzimanje nacionalnih načela i uvjerenja drugih zemalja uz gubljenje njihove izvornosti.
- Politička globalizacija. Odnosi se na razvoj međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda ili Svjetske zdravstvene organizacije i drugih tijela koja djeluju na globalnoj razini.
- Tehnološka globalizacija. To je metoda koja povezuje ljude diljem svijeta zahvaljujući snazi digitalnog svijeta.
- Geografska globalizacija. To je nova organizacija različitih područja svijeta gdje je moguće putovati svijetom bez ograničenja.
- Sociološka globalizacija. Međusobna povezanost događaja i posljedica rezultira kulturnom difuzijom i miješanjem različitih društava.
- Ekološka globalizacija. To je ideja promatranja planete Zemlje kao jedinstvenog globalnog entiteta.
Povijest globalizacije
Mnogi ljudi kažu da je 'globalizacija' svojstvena ljudskoj prirodi i vjeruju da je započela prije otprilike 60.000 godina. Kroz ljudsku povijest, komercijalni trgovački putovi i kulturna razmjena bili su dio društava u različitim civilizacijama. Veliki dio globalizacije događa se zbog migracija ljudi, posebno u današnje vrijeme kada je putovanje lakše, brže i pristupačnije. U ranijim vremenima vojna osvajanja i istraživačke ekspedicije bile su ključne aktivnosti koje su dovele do globalizacije. Pojam 'globalizacija' postao je raširen u drugoj polovici 20. stoljeća kada se svjetska trgovina ubrzala zbog tehnološkog napretka u komunikacijama i transportu.
Znakovi globalizacije
Od Drugog svjetskog rata smatra se da su brojni trendovi povezani s globalizacijom. To uključuje:
- Povećanje međunarodne trgovine i protoka kapitala uključujući izravna strana ulaganja
- Veći protok podataka preko granica Internet i komunikacijske tehnologije
- Širenje multikulturalizma i kulturne raznolikosti
- Povećana međunarodna putovanja i turizam
- Veća imigracija
- Povećana uloga međunarodnih organizacija poput Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske zdravstvene organizacije
- Razvoj globalnih financijskih sustava
- Razvoj globalne telekomunikacijske infrastrukture
- Povećani globalni standardi poput zakona o autorskim pravima
Prednosti globalizacije
- Provođenjem globalizacije tehnologija je u velikoj mjeri izmijenjena i utrla put cjelokupnom razvoju.
- Globalizacija je pomogla pružiti bolje usluge ljudima diljem svijeta i povećala stopu bruto domaćeg proizvoda.
- Zahvaljujući globalizaciji, vlade su mogle pomoći gospodarskom rastu i poboljšanju infrastrukture.
- Zemlje diljem svijeta sada imaju pristup trgovini i trgovini diljem svijeta s pristupačnim cijenama roba.
- Globalizacija pogoduje širenju tržišta. Omogućuje domaćim tvrtkama da izađu na globalno tržište.
Nedostaci globalizacije
- Globalizacija može povećati problem nejednakosti posvuda u svijetu povećanjem specijalizacije, što rezultira siromaštvom.
- Globalizacija može povećati stopu nezaposlenosti jer zahtijeva visokokvalificirani rad po nižoj cijeni.
- Tijekom godina trgovinska neravnoteža se povećala u razvijenim zemljama zbog konkurencije na tržištu uslijed globalizacije.
- Globalizacija pogoduje industrijalizaciji koja ponekad šteti okolišu.
- Ukupni gospodarski rast u nekim zemljama u razvoju mogao bi biti usporen zbog globalizacije.
Globalizacija je komplicirano pitanje. Dok globalisti vjeruju da povećava izbor potrošačkih dobara za sve, alterglobalisti smatraju da je zloćudan, jer potiče bogate da postanu još bogatiji.
