Razdoblje poznato kao srednjovjekovna Europa ili srednji vijek trajalo je od 5. do kasnog 15. stoljeća. Ovo doba počelo je padom Zapadnog Rimskog Carstva i završilo početkom renesanse i doba otkrića. Bilo je to vrijeme značajnih promjena i razvoja u Europi.
Srednji vijek dijelimo na tri dijela: rani srednji vijek, visoki srednji vijek i kasni srednji vijek.
Tijekom ranog srednjeg vijeka, Europa je vidjela pad Rimskog Carstva. Mnoga mala kraljevstva i plemena, poput Franaka, Gota i Vandala, preuzela su različite dijelove Europe. Širenje kršćanstva bio je značajan događaj u to vrijeme. Grade se samostani, a redovnici imaju presudnu ulogu u očuvanju znanja i kulture.
Visoki srednji vijek bio je doba rasta i razvoja. Feudalizam je postao dominantan društveni sustav. U feudalizmu su kraljevi i gospodari davali zemlju vazalima u zamjenu za vojnu službu. Dvorci su građeni za zaštitu, a vitezovi su slijedili kodeks ponašanja koji se zove viteštvo. U ovom razdoblju dolazi i do uspona gradova i trgovine. Križarski ratovi, niz vjerskih ratova, također su se odvijali u to vrijeme.
Kasni srednji vijek obilježilo je nekoliko izazova, uključujući Crnu smrt, smrtonosnu kugu koja je ubila milijune ljudi. Unatoč tim poteškoćama, došlo je i do značajnog razvoja u umjetnosti, znanosti i književnosti. Izum tiskarskog stroja Johannesa Gutenberga u 15. stoljeću učinio je knjige dostupnijima i pomogao širenje znanja.
Feudalizam je bio glavni društveni sustav u srednjovjekovnoj Europi. Temeljio se na zamjeni zemlje za vojnu službu. Kralj je posjedovao svu zemlju i davao ju je svojim najvažnijim plemićima, odnosno gospodarima. Ti su gospodari, zauzvrat, dali dijelove svoje zemlje vazalima, koji su obećali da će se boriti za njih. Seljaci, ili kmetovi, obrađivali su zemlju i davali hranu u zamjenu za zaštitu.
Dvorci su građeni kako bi zaštitili ljude od osvajača. Bile su to velike, snažne građevine s debelim zidovima, kulama i opkopima. Vitezovi su bili ratnici koji su se borili na konjima. Slijedili su kodeks ponašanja zvan viteštvo, koji je uključivao hrabrost, čast i poštovanje prema ženama i slabima.
Crkva je imala središnju ulogu u srednjovjekovnoj Europi. Gotovo svi su bili kršćani, a Crkva je utjecala na mnoge aspekte svakodnevnog života. Samostani su bili središta učenja, a redovnici su ručno prepisivali knjige. Papa, vođa Crkve, imao je značajnu moć i mogao je utjecati na kraljeve i careve.
Križarski ratovi bili su niz vjerskih ratova između kršćana i muslimana. Počele su 1096. godine i trajale su nekoliko stoljeća. Glavni cilj bio je zauzeti Jeruzalem i druga sveta mjesta na Bliskom istoku. Mnogi vitezovi i plemići pridružili su se križarskim ratovima i imali su značajan utjecaj na Europu, uključujući povećanje trgovine i kulturne razmjene.
Svakodnevni život u srednjovjekovnoj Europi varirao je ovisno o nečijem društvenom statusu. Seljaci su dugo radili u poljima i živjeli u jednostavnim kućama. Gospodari i plemići živjeli su u dvorcima i imali udobniji život. Većina ljudi je nosila jednostavnu odjeću od vune ili lana. Hrana je bila osnovna, s kruhom, povrćem i povremeno mesom.
Srednjovjekovna umjetnost i arhitektura bile su pod snažnim utjecajem Crkve. Gotička arhitektura, sa svojim šiljastim lukovima i vitrajima, postala je popularna u visokom srednjem vijeku. Mnoge prekrasne katedrale, poput Notre-Dame u Parizu, izgrađene su u to vrijeme. Iluminirani rukopisi, ukrašeni zlatom i svijetlim bojama, bili su još jedan važan oblik umjetnosti.
Obrazovanje je uglavnom pružala Crkva. Samostani i katedralne škole bili su primarni centri učenja. Latinski je bio jezik obrazovanja i učenja. Prva sveučilišta, poput Sveučilišta u Bologni i Sveučilišta u Parizu, osnovana su u visokom srednjem vijeku. Te su ustanove postavile temelje modernog obrazovanja.
Tijekom visokog i kasnog srednjeg vijeka obrt i trgovina su se značajno razvili. Mjesta i gradovi su se širili, a trgovci su postajali sve važniji. Trgovački putovi povezivali su Europu s Azijom i Afrikom, donoseći novu robu i ideje. Hanza, skupina trgovačkih gradova u sjevernoj Europi, odigrala je ključnu ulogu u promicanju trgovine.
Nekoliko važnih ličnosti oblikovalo je srednjovjekovnu Europu:
Srednjovjekovna Europa ili srednji vijek je razdoblje od 5. do kasnog 15. stoljeća. Dijeli se na rani, visoki i kasni srednji vijek. Feudalizam je bio glavni društveni sustav, a Crkva je imala središnju ulogu u svakodnevnom životu. Dvorci i vitezovi bili su važni, a križarski ratovi imali su značajan utjecaj. Svakodnevni život varirao je ovisno o društvenom statusu, a umjetnost i arhitektura bile su pod snažnim utjecajem Crkve. Obrazovanje su pružali samostani i katedralne škole, a obrt i trgovina su se znatno razvili. Važne ličnosti poput Karla Velikog, Williama Osvajača, Ivane Orleanske i Tome Akvinskog oblikovale su ovo razdoblje.
