Back to the topics list

odnosi nas s bliskim istokom

Odnosi SAD-a s Bliskim istokom

Odnos Sjedinjenih Država i Bliskog istoka složena je i važna tema. Ova lekcija pomoći će vam razumjeti povijest i ključne događaje koji su oblikovali ovaj odnos. Istražit ćemo značajne događaje, ključne osobe i utjecaj tih odnosa na SAD i Bliski istok.

Rani odnosi

Početkom 20. stoljeća, Bliski istok nije bio glavni fokus za Sjedinjene Države. Međutim, stvari su se počele mijenjati nakon Prvog svjetskog rata. Otkriće nafte u regiji učinilo ju je vrlo važnom. Nafta je vrijedan resurs koji se koristi za proizvodnju benzina i drugih proizvoda. SAD-u je bila potrebna nafta za sve veći broj automobila i tvornica.

svjetskog rata i poslije

Tijekom Drugog svjetskog rata, SAD je počeo posvećivati ​​više pozornosti Bliskom istoku. Nafta u regiji bila je ključna za ratne napore. Nakon rata, SAD su željele osigurati pristup ovoj nafti. To je dovelo do bližih veza sa zemljama poput Saudijske Arabije. Godine 1945. predsjednik Franklin D. Roosevelt sastao se s kraljem Saudijske Arabije Abdulazizom. Ovaj susret označio je početak snažnih odnosa između dviju zemalja.

Era hladnog rata

Tijekom Hladnog rata, SAD i Sovjetski Savez bili su suparnici. Obojica su htjeli utjecati na Bliski istok. SAD je podržavao zemlje koje su bile protiv komunizma, političkog sustava Sovjetskog Saveza. To je dovelo do saveza sa zemljama poput Irana i Turske. SAD je također podržao Izrael, novu državu osnovanu 1948. Ta je podrška stvorila napetosti s arapskim zemljama, koje su bile protiv Izraela.

Ključni događaji i brojke

Nekoliko ključnih događaja i brojki oblikovalo je odnose SAD-a i Bliskog istoka:

• Iranski državni udar 1953.: SAD su pomogle u svrgavanju iranskog premijera Mohammada Mossadegha. To je bilo zato što je želio preuzeti kontrolu nad iranskom naftom od stranih kompanija. SAD i Britanija bile su zabrinute zbog gubitka pristupa nafti.
• 1973. Naftna kriza: Arapske zemlje prestale su prodavati naftu SAD-u jer su podupirale Izrael u ratu. To je uzrokovalo rast cijena nafte i dovelo do nestašica u SAD-u.
• Camp David Accords (1978): Predsjednik Jimmy Carter pomogao je Egiptu i Izraelu da potpišu mirovni sporazum. Bio je to značajan korak ka miru u regiji.
• Iranska talačka kriza (1979.-1981.): Iranski studenti uzeli su 52 Amerikanca za taoce u američkoj ambasadi u Teheranu. Ovaj događaj zategao je američko-iranske odnose.
• Rat u Perzijskom zaljevu (1990.-1991.): SAD je predvodio koaliciju za istjerivanje iračkih snaga iz Kuvajta. To je pokazalo predanost SAD-a zaštiti svojih interesa u regiji.

Moderni odnosi

Posljednjih su godina odnosi SAD-a s Bliskim istokom i dalje važni. SAD je bio uključen u nekoliko sukoba u regiji, uključujući ratove u Iraku i Afganistanu. Ovi ratovi bili su dio američkih napora u borbi protiv terorizma nakon napada 11. rujna 2001. godine.

SAD također nastavlja podržavati Izrael i radi na poboljšanju odnosa s drugim zemljama u regiji. Na primjer, SAD je pomogao u sklapanju Abrahamovog sporazuma 2020., što je dovelo do mirovnih sporazuma između Izraela i nekoliko arapskih zemalja.

Utjecaj na svakodnevni život

Odnos između SAD-a i Bliskog istoka na mnogo načina utječe na svakodnevni život. Na primjer, na cijenu benzina mogu utjecati događaji na Bliskom istoku. Kada postoji sukob u regiji, cijene nafte mogu porasti, što dovodi do poskupljenja benzina.

Odluke američke vanjske politike također utječu na živote ljudi na Bliskom istoku. Na primjer, vojne akcije mogu dovesti do promjena u vladama i utjecati na stabilnost regije.

Sažetak ključnih točaka

• Zanimanje SAD-a za Bliski istok počelo je otkrićem nafte.
• Drugi svjetski rat i Hladni rat povećali su angažman SAD-a u regiji.
• Ključni događaji poput iranskog državnog udara 1953., naftne krize 1973. i sporazuma iz Camp Davida oblikovali su odnose.
• Moderni odnosi uključuju sudjelovanje u sukobima i nastojanja da se postigne mirovni sporazum.
• Odnos utječe na svakodnevni život, poput cijena benzina i regionalne stabilnosti.