Ekonomija proučava kako ljudi koriste resurse da bi zadovoljili svoje potrebe i želje. Jedan važan dio ekonomije je razumijevanje ekonomskih pokazatelja. Ekonomski pokazatelji su statistički podaci koji pokazuju koliko dobro ide gospodarstvo neke zemlje. Pomažu nam razumjeti raste li gospodarstvo, smanjuje se ili ostaje isto.
Postoje tri glavne vrste ekonomskih pokazatelja:
Bruto domaći proizvod ili BDP jedan je od najvažnijih ekonomskih pokazatelja. Mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom određenog razdoblja, obično godine. BDP nam pomaže razumjeti veličinu gospodarstva i kako ono raste ili se smanjuje.
Na primjer, ako zemlja proizvodi automobile, računala i hranu, vrijednost svih tih proizvoda zajedno daje nam BDP. Ako BDP raste, to znači da ekonomija raste. Ako se smanjuje, ekonomija se smanjuje.
Stopa nezaposlenosti još je jedan ključni ekonomski pokazatelj. Mjeri postotak ljudi koji traže posao, ali ga ne mogu pronaći. Visoka stopa nezaposlenosti znači da su mnogi ljudi bez posla, što može biti znak ekonomskih problema. Niska stopa nezaposlenosti znači da većina ljudi koji žele posao mogu pronaći posao, što je znak zdravog gospodarstva.
Na primjer, ako u gradu ima 100 ljudi, a njih 10 traži posao, ali ga ne može naći, stopa nezaposlenosti je 10%.
Inflacija je stopa kojom opća razina cijena dobara i usluga raste. Stopa inflacije važan je ekonomski pokazatelj jer utječe na troškove života. Kad je inflacija visoka, cijene rastu, a ljudima je potrebno više novca da kupe iste stvari. Kad je inflacija niska, cijene ostaju iste ili čak padaju.
Na primjer, ako štruca kruha košta 1 dolar ove godine i 1,10 dolara sljedeće godine, stopa inflacije za kruh je 10%.
Kamatne stope su trošak posuđivanja novca. Postavlja ih središnja banka zemlje. Kada su kamatne stope niske, jeftinije je posuditi novac, što može potaknuti ljude na potrošnju i ulaganje. Kada su kamate visoke, posudba novca je skuplja, što može usporiti potrošnju i ulaganja.
Na primjer, ako od banke posudite 100 USD uz kamatu od 5%, morat ćete vratiti 105 USD. Ako je kamata 10%, morat ćete vratiti 110 USD.
Indeks povjerenja potrošača mjeri koliko su potrošači optimistični ili pesimistični u pogledu gospodarstva. Kada su potrošači sigurni, vjerojatnije je da će potrošiti novac, što može pomoći rastu gospodarstva. Kada nisu samopouzdani, vjerojatnije je da će štedjeti novac, što može usporiti gospodarski rast.
Na primjer, ako se ljudi osjećaju dobro u pogledu sigurnosti svog posla i budućih prihoda, mogli bi kupiti novi auto ili otići na odmor. Ako su zabrinuti da će izgubiti posao, mogli bi umjesto toga uštedjeti svoj novac.
Trgovinska bilanca mjeri razliku između izvoza zemlje (roba prodana drugim zemljama) i uvoza (roba kupljena u drugim zemljama). Pozitivna trgovinska bilanca ili trgovinski suficit znači da zemlja izvozi više nego što uvozi. Negativna trgovinska bilanca ili trgovinski deficit znači da zemlja uvozi više nego što izvozi.
Na primjer, ako zemlja izveze robu u vrijednosti od 100 milijuna dolara, a uveze robu u vrijednosti od 80 milijuna dolara, ima trgovinski suficit od 20 milijuna dolara. Ako izveze robu u vrijednosti od 50 milijuna dolara, a uveze robu u vrijednosti od 70 milijuna dolara, ima trgovinski deficit od 20 milijuna dolara.
Indeks tržišta dionica mjeri učinak grupe dionica. To nam daje ideju o tome kako tržište dionica radi. Kada burzovni indeks raste, to znači da vrijednost dionica raste, što može biti znak zdrave ekonomije. Kada indeks pada, to znači da vrijednost dionica opada, što može biti znak ekonomskih problema.
Na primjer, Dow Jones Industrial Average (DJIA) je burzovni indeks koji mjeri uspješnost 30 velikih kompanija u Sjedinjenim Državama. Ako DJIA raste, to znači da vrijednost dionica tih kompanija raste.
