PRIJAVE
Aplikacijski softver (također poznat kao aplikacija) odnosi se na softver koji je dizajniran za obavljanje različitih koordiniranih zadataka, aktivnosti ili funkcija u korist korisnika. Primjeri aplikacija uključuju proračunsku tablicu, web preglednik, media player, klijent e-pošte, program za obradu teksta, zrakoplovni simulator leta, uređivač fotografija, konzolnu igru ili preglednik datoteka. Aplikacijski softver koristi se kao zbirna imenica koja se zajedno odnosi na sve aplikacije. To je u suprotnosti sa softverom sustava koji se koristi za pokretanje računala.
Računalo može biti u paketu s aplikacijama kao i softverom sustava ili se mogu objaviti zasebno, a mogu biti kodirani kao projekti otvorenog koda, sveučilišni ili vlasnički projekti. Mobilne aplikacije odnose se na pojam koji se daje onim aplikacijama koje su napravljene za mobilne platforme.
KLASIFIKACIJA
Prijave se mogu klasificirati na mnogo različitih načina ili redoslijeda. Pravno gledano, aplikacija se uglavnom klasificira prema tzv. black box pristupu , s obzirom na prava krajnjih pretplatnika ili krajnjih korisnika.
Softverske aplikacije također se mogu klasificirati s obzirom na programski jezik koji se koristio za pisanje izvornog koda i njegovo izvršavanje, te poštivanje njihovih izlaza i svrhe.
- Po pravu vlasništva i korištenja. Aplikacijski softver uglavnom se razlikuje između dvije glavne klase: softver otvorenog koda naspram softverskih aplikacija zatvorenog koda i među vlasničkim ili besplatnim softverskim aplikacijama. Vlasnički softver stavljen je pod ekskluzivne licence za softver i ekskluzivna autorska prava. Načelo otvoreno-zatvoreno kaže da softver može biti “otvoren samo za proširenje, ali ne i za modifikaciju”. Takve aplikacije mogu dobiti samo dodatke trećih strana.
- Jezikom kodiranja. Od skoro sveopćeg usvajanja i razvoja weba, pojavila se važna razlika između web aplikacija koje su napisane s JavaScriptom, HTML-om i drugim izvornim web tehnologijama i koje zahtijevaju da budete online i da koriste web preglednik.
- Po namjeni i učinku. Aplikacijski softver može se smatrati okomitim ili horizontalnim . Horizontalne aplikacije su raširenije i popularnije, budući da su opće namjene, na primjer, baze podataka ili programi za obradu teksta. S druge strane, vertikalne aplikacije su nišni proizvodi koji su dizajnirani za određenu vrstu poslovanja ili industrije ili odjel koji je unutar organizacije. Integrirani softverski paketi pokušat će se pozabaviti svakim specifičnim aspektom koji je moguć. Na primjer, bankarski radnik ili proizvodni radnik, služba za korisnike ili računovodstvo.
Neke od različitih vrsta aplikacijskog softvera uključuju:
- Paket aplikacija . To se sastoji od mnogih aplikacija koje su povezane zajedno. Obično imaju povezane funkcije, korisnička sučelja i značajke i mogu biti u mogućnosti međusobno komunicirati, na primjer, otvarati međusobno datoteke. Mnoge poslovne aplikacije često uglavnom dolaze u paketima kao što su iWork, LibreOffice i Microsoft Office.
- Poslovni softver. Ovo se odnosi na potrebe protoka podataka u procesima cijele organizacije, kroz različite odjele, uglavnom u velikom distribuiranom okruženju. Na primjer, sustav upravljanja odnosima s kupcima (CRM), softver za upravljanje lancem opskrbe i sustavi za planiranje resursa poduzeća.
- Softver za informacijske radnike. To korisnicima omogućuje kreiranje i upravljanje informacijama, uglavnom za pojedinačne projekte u odjelu, za razliku od upravljanja poduzećem. Na primjer, upravljanje resursima i upravljanje vremenom.
- Obrazovni softver. To se odnosi na softver za pristup sadržaju, ali ima značajke ili sadržaj prilagođen za korištenje od strane učenika ili nastavnika. Na primjer, može isporučiti testove.
- Softver za simulaciju. Time se simuliraju apstraktni ili fizički sustavi za trening ili istraživanje.
