Back to the topics list

klima

Što je klima?

Klima je prosječno vrijeme na određenom području tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Na primjer, klima Havaja je sunčana i topla, ali klima Antarktika je ledeno hladna.

Razlika između vremena i klime

Vrijeme je kratkoročne promjene koje vidimo u temperaturi, oblacima, oborinama, vlažnosti i vjetru u regiji ili gradu.

Klima regije ili grada je njegovo vrijeme u prosjeku tijekom mnogih godina.

Klasifikacija klime i klimatske regije svijeta

Koppen Climate Classification System je najrašireniji sustav za klasifikaciju svjetskih klima. Njegove se kategorije temelje na godišnjim i mjesečnim prosjecima temperature i padalina. Koppen sustav prepoznaje pet glavnih klimatskih tipova; svaka vrsta označena je velikim slovom.

A – Tropska vlažna klima: svi mjeseci imaju prosječne temperature iznad 18°C

B – Suha klima: s nedostatkom oborina tijekom većeg dijela godine

C – Vlažna klima srednje širine s blagim zimama

D – Vlažna klima srednje širine s hladnim zimama

E – Polarna klima: s izrazito hladnim zimama i ljetima

Razmotrimo detaljnije karakteristike svakog od ovih glavnih klimatskih tipova.

Tropska vlažna klima (A)

Tropska vlažna klima proteže se prema sjeveru i jugu od ekvatora do oko 15 do 25°C geografske širine. U ovim klimatskim uvjetima svi mjeseci imaju prosječnu temperaturu veću od 18°C. Godišnja količina oborina temelji se na sezonskoj raspodjeli padalina.

• Af ili tropsko vlažno je tropska klima u kojoj se oborine javljaju tijekom cijele godine. Mjesečne temperaturne varijacije u ovoj klimi su manje od 3°C. Zbog intenzivnog površinskog zagrijavanja i visoke vlažnosti, gotovo svaki dan rano poslijepodne nastaju kumulusi i kumulonimbusi. Najviša dnevna oko 32°C, a noćna prosječna 22°C.
• Am je tropska monsunska klima. Godišnja količina oborina jednaka je ili veća od Af, ali većina oborina padne u 7 do 9 najtoplijih mjeseci. Tijekom sušne sezone pada vrlo malo oborina.
• Aw je tropska mokra i suha klima ili klima savane koja ima produženu sušnu sezonu tijekom zime. Oborine tijekom kišne sezone obično su manje od 1000 milimetara, i to samo tijekom ljetne sezone.

Suha klima (B)

Najočitija klimatska značajka suhe klime je da potencijalno isparavanje i transpiracija premašuju oborine. Te se klime protežu od 20-35°C sjeverno i južno od ekvatora i u velikim kontinentalnim područjima srednjih geografskih širina često okruženih planinama.

Manje vrste ove klime uključuju:

• BW – suha arid (pustinja) je prava pustinjska klima. Prekriva 12% Zemljine kopnene površine i dominira kserofitska vegetacija. Tijekom cijele godine dominiraju kontinentalne tropske zračne mase. Dodatna slova – h i k – općenito se koriste za razlikovanje nalazi li se suha sušna klima u suptropskim ili srednjim geografskim širinama.
• BS – suha semiarida (stepa) je travnata klima koja pokriva 14% Zemljine kopnene površine. Prima više oborina od BW bilo iz međutropske zone konvergencije ili iz ciklona srednje geografske širine. Još jednom, dodatna slova h i k općenito se koriste za razlikovanje nalazi li se suha polusušna klima u suptropskim ili srednjim geografskim širinama.

Vlažna suptropska klima srednje širine (C)

Ova klima ima topla i vlažna ljeta s blagim zimama. Njegov opseg je od 30 do 50° geografske širine uglavnom na istočnim i zapadnim granicama većine kontinenata. Tijekom zime, glavna vremenska značajka je ciklona srednje geografske širine. U ljetnim mjesecima dominiraju konvektivna grmljavina. Postoje tri manje vrste

• Cfa – vlažno suptropsko područje ima vruća, mučna ljeta i česte grmljavine. Zime su blage, a oborine tijekom ove sezone dolaze iz ciklona srednjih širina. Dobar primjer klime Cfa je jugoistočni SAD.
• Cfb morska klima nalazi se na zapadnim obalama kontinenata. Imaju vlažnu klimu s kratkim suhim ljetom. Obilne oborine javljaju se tijekom blagih zima zbog kontinuirane prisutnosti ciklona srednjih geografskih širina.
• Cs – Mediteranska klima prima kišu prvenstveno tijekom zimske sezone od ciklone srednje geografske širine. Ekstremna ljetna aridnost uzrokovana je poništenjem zraka suptropskih visina i može postojati do 5 mjeseci.

Vlažna kontinentalna klima srednje geografske širine (D)

Vlažna kontinentalna klima srednje geografske širine ima topla do hladna ljeta i hladne zime. Položaj ovih klima je u smjeru pola od C klime. Prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca je veća od 10°C, dok je najhladnijeg ispod -3°C. Zime su oštre sa snježnim olujama, jakim vjetrovima i gorkom hladnoćom iz kontinentalnih polarnih ili arktičkih zračnih masa. Postoje tri manje vrste:

• Dw – suhe zime
• Ds – suha ljeta
• Df – mokro sva godišnja doba

polarna klima (E)

Polarna klima ima hladne temperature tijekom cijele godine s najtoplijim mjesecom manjim od 10°C. Polarna klima se nalazi na sjevernim obalnim područjima Sjeverne Amerike, Europe, Azije te na kopnenim masama Grenlanda i Antarktika. Postoje dva manja klimatska tipa:

• ET ili polarna tundra je klima u kojoj je tlo trajno smrznuto do dubine stotina metara, stanje poznato kao permafrost. Vegetacijom prevladavaju mahovine, lišajevi, patuljasta stabla i raštrkano drvenasto grmlje.
• EF ili polarne ledene kape imaju površinu koja je trajno prekrivena snijegom i ledom.

Klimatske promjene

Klimatske promjene odnose se na bilo koju dugoročnu promjenu klime na Zemlji, ili u klimi regije ili grada. To uključuje zagrijavanje, hlađenje i promjene osim temperature. Klima grada, regije ili cijelog planeta mijenja se vrlo sporo, u nekoliko godina. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) definira klasično razdoblje koje se koristi za opisivanje klime kao 30 godina.

Neki uzroci klimatskih promjena su prirodni, kao što su promjene Zemljine orbite, promjene u količini energije koja dolazi od sunca, promjene oceana i vulkanske erupcije.

Međutim, nedavno zatopljenje ne može se objasniti samo prirodom. Većina zatopljenja od sredine 1990-ih posljedica je izgaranja ugljena, nafte i plina. Spaljivanjem ovih goriva proizvodimo većinu energije koju koristimo svaki dan. Ovo sagorijevanje dodaje plinove koji zadržavaju toplinu, kao što je ugljični dioksid, u zrak. Ti se plinovi nazivaju staklenički plinovi.

Znanstvenici predviđaju da će prosječna temperatura Zemlje rasti tijekom sljedećih 100 godina. Utjecaj klime koja se zagrijava na Zemlji uvijek je očit u porastu razine mora, smanjenju snježnog i ledenog pokrivača te promjeni obrazaca padalina i godišnjih doba.