Filozofija znači ljubav prema mudrosti i proučavanje velikih ideja. Davno su mnogi ljudi počeli postavljati važna pitanja o životu, prirodi i što je ispravno. Željeli su razumjeti zašto je svijet takav kakav jest i kako bi ljudi trebali sretno živjeti zajedno. Ova lekcija podijelit će jednostavnu priču o tome kako je filozofija započela i rasla tijekom vremena. Ideje u filozofiji pomažu nam razmišljati o pravednosti, ljubaznosti i mnogim našim svakodnevnim pitanjima. Čak su i mala pitanja, poput "Zašto bih trebao dijeliti svoje igračke?", dio filozofije. Ova lekcija je napisana jednostavnim riječima kako bi mladi učenici mogli uživati u priči o mudrim ljudima i njihovim velikim idejama.
Filozofija se odnosi na postavljanje pitanja i duboko razmišljanje. Riječ filozofija dolazi od dvije grčke riječi koje znače "ljubav" i "mudrost". Kada postavljamo pitanja poput "Što je ispravno učiniti?" ili "Zašto se osjećam sretno?", prakticiramo filozofiju. To nije tema koja ostaje samo u knjigama, već je način razumijevanja svijeta oko nas.
Na primjer, kada se pitate zašto je nebo plavo ili pitate kako je nastala duga, koristite svoj um kako biste istražili misterij. Kada dijelite svoju omiljenu aktivnost s prijateljem i razmišljate o tome što vas oboje čini sretnima, koristite jednostavno filozofsko razmišljanje. Filozofija nas uči da je svako pitanje važno, bez obzira koliko se čini malim. Kroz ta pitanja saznajemo više o sebi i svijetu.
Prije mnogo, mnogo godina, na mjestu zvanom Grčka, ljudi su počeli postavljati duboka i promišljena pitanja. Ti rani mislioci proučavali su prirodu, zvijezde, pa čak i vlastita srca. Pitali su se zašto se stvari događaju i kako se sve uklapa. Njihova mnoga znatiželjna pitanja označila su sam početak onoga što nazivamo filozofijom.
Jedan od prvih velikih mislilaca bio je Sokrat . Sokrat je volio postavljati pitanja, a ne davati jednostavne odgovore. Svojim prijateljima i studentima postavljao je mnoga izazovna pitanja kako bi im pomogao da samostalno razmišljaju. Vjerovao je da je postavljanje pitanja način učenja i rasta. Kada se pitate: "Što čini dobrog prijatelja?", vi, poput Sokrata, koristite filozofiju kako biste razumjeli svoj svijet.
Nakon Sokrata, još jedan veliki mislilac, Platon , razvijao je ideje koristeći priče i jednostavne primjere. Platon je bio Sokratov učenik. Vjerovao je da iza svega što vidimo u svijetu postoji dublja, savršena ideja. Svoje misli objašnjavao je kroz priče koje su koristile svakodnevne slike i primjere, baš poput parabola u slikovnici.
Aristotel je bio još jedan važan filozof u staroj Grčkoj. Bio je Platonov učenik i proučavao je prirodni svijet. Aristotel je volio promatrati životinje, biljke i zvijezde. Zanimale su ga činjenice i dokazi, slično kao što biste mogli pomno promatrati kako vaša omiljena biljka raste u vrtu. Učio je da što više promatrate, to bolje možete razumjeti kako stvari funkcioniraju. Ovi rani filozofi posijali su sjeme mudrosti koje je raslo tisućama godina.
Ideje ovih drevnih mislilaca pokazuju da je filozofija započela jednostavnim činom: postavljanjem pitanja. Vjerovali su da što više učimo pitajući "zašto?" ili "kako?", to postajemo mudriji. Njihova pitanja i ideje i danas nas inspiriraju kada se pitamo o svijetu oko sebe.
Nakon antičkih vremena, povijest se preselila u razdoblje zvano srednji vijek ili srednjovjekovno doba. Tijekom tog razdoblja mnogi su ljudi duboko razmišljali o Bogu, smislu života i kako živjeti na dobar i pravedan način. U tim su vremenima ljudi kombinirali ono što su naučili iz starih priča s novim idejama o svijetu i vjeri.
Jedan od mudrih glasova srednjovjekovnog razdoblja bio je sveti Augustin . Razmišljao je o tome kako naši umovi i srca rade zajedno. Sveti Augustin se pitao kako vjera i razum, ili razmišljanje, mogu funkcionirati rame uz rame. Njegove ideje pomogle su mnogim ljudima da shvate da je učenje i iz razuma i iz vjere važno. Učio je da ljubaznost i razumijevanje mogu proizaći iz miješanja onoga što osjećamo u srcu s onim što znamo kroz razmišljanje.
Zatim je došla renesansa, vrijeme kada su procvjetale umjetnost, znanost i mnoge svježe ideje. Riječ renesansa znači "ponovno rođenje". Mnogi su se ljudi osvrnuli na mudrost starih Grka i Rimljana i miješali te ideje s novim otkrićima. Tijekom renesanse, veliki mislioci i umjetnici poput Leonarda da Vincija kombinirali su proučavanje znanosti s umjetnošću. Istraživali su prirodu pažljivim promatranjem i ispunjavali je bojom i ljepotom u svojoj umjetnosti, baš kao što miješaju različite bojice kako bi stvorili sliku.
Tijekom tih godina, ljudi su počeli više razmišljati o pojedincu - o jedinstvenoj sposobnosti svake osobe da uči i sanja. Govorili su o pravednim pravilima i kako bi se ljudi trebali ljubazno odnositi jedni prema drugima. Njihova jednostavna, promišljena pitanja o tome kako živjeti sretan život pomogla su oblikovati mnoga pravila i ideje koje danas koristimo, čak i u svakodnevnom životu u školi ili kod kuće.
Srednji vijek i renesansa pokazuju nam da filozofija nije fiksna. Ona raste i mijenja se sa svakom generacijom. Kao što drvo dobiva nove grane, tako rastu i naše ideje o životu i pravednosti kako učimo više o svijetu. Ovo razdoblje u povijesti uči nas da mudrost i umjetnost mogu ići ruku pod ruku.
Nakon renesanse, ljudi su nastavili postavljati velika pitanja i istraživati nove ideje u onome što danas nazivamo modernom filozofijom. Moderni filozofi promatrali su svijet na još promišljenije načine, pokušavajući razumjeti kako znamo što znamo i kako bismo trebali živjeti zajedno. Učinili su filozofiju dijelom svakodnevnog života razmišljajući o našim pravima, pravednosti, pa čak i jednostavnim istinama o tome kako biti čovjek.
René Descartes bio je jedan od vrlo važnih modernih mislilaca. Rekao je: "Mislim, dakle jesam." To znači da sam čin razmišljanja pokazuje da postojite. Njegove riječi nam pomažu shvatiti da kada razmišljamo i pitamo se, mi smo stvarni i važni. Njegova ideja nam govori da su naše misli važne jer nam pomažu da spoznamo tko smo.
Drugi mislilac, John Locke , govorio je o pravednosti i pravima. Vjerovao je da svaka osoba ima pravo živjeti na način koji je čini sretnom i sigurnom. Lockeove ideje pomogle su mnogim ljudima da razmisle o tome što je pravedno i kako se prema drugima odnositi ljubazno. Želio je osigurati da svatko može uživati u dobrom životu i slobodno donositi odluke.
Moderna filozofija također uključuje mnoge druge ideje. Neki filozofi proučavaju kako spoznajemo stvari, dok drugi promatraju kako donosimo odluke o dobru i zlu. Postavljaju pitanja poput: "Kako možemo biti sigurni da je ono što vidimo istinito?" i "Što čini izbor ljubaznim?" Ta pitanja potiču sve da dublje razmišljaju i da se međusobno tretiraju s poštovanjem.
Danas, suvremena filozofija nastavlja ovo dugo putovanje. Ljudi svih dobnih skupina postavljaju pitanja o životu, pravednosti i ljudskim osjećajima. Koriste jednostavne primjere iz svakodnevnog života, poput dijeljenja obroka ili igranja igre, kako bi istražili velike ideje. Svaki put kada se zapitate: "Zašto slijedimo pravila?" ili "Kako možemo pomoći prijatelju u nevolji?", pridružujete se dugom nizu mislilaca koji pomažu da svijet bude ljubaznije mjesto.
Filozofija nije samo za znanstvenike ili odrasle; ona je za sve, uključujući i vas! Kad god postavite pitanje zašto je nešto takvo kakvo jest ili kako se osjećate u vezi s nekom situacijom, koristite filozofiju. Vaša svakodnevna životna pitanja pomažu vam da učite i rastete. Na primjer, kada pomislite: "Zašto bih trebao/la dijeliti svoje slatkiše?", razmišljate o pravednosti i ljubaznosti.
Svaki put kad naučite novu riječ, riješite zagonetku ili se zapitate o svojoj omiljenoj priči, vježbate filozofsko razmišljanje. Te male misli zbrajaju se u velika razumijevanja. Pomažu vam da znate kako biti ljubazan i pravedan, ne samo prema prijateljima i obitelji već i prema svima koje sretnete.
Kod kuće ili u školi, vode nas jednostavna pitanja. Možda se pitate: "Koji je najbolji način za igru s drugima?" ili "Kako mogu nekome pokazati da mi je stalo?" Ta pitanja pokazuju da je filozofija svuda oko nas. Uči nas slušati, razmišljati i odnositi se prema drugima s poštovanjem. Svako malo pitanje je gradivni blok na vašem vlastitom putu učenja i rasta, baš kao i mudri ljudi koji su bili prije nas.
Kroz povijest, mnogi mudri ljudi oblikovali su način na koji razmišljamo o životu. Njihove priče i ideje lako se pamte i uče nas vrijednim lekcijama.
Sokrat je poznat po svom načinu postavljanja pitanja. Vjerovao je da ljudi trebaju razmišljati samostalno i nikada ne prestati pitati: "Zašto?" Njegova jednostavna metoda pomaže nam da naučimo da više pitanja vodi do više mudrosti.
Platon je koristio priče kako bi podijelio svoje velike ideje. Vjerovao je da iza onoga što vidimo stoji svijet savršenih ideja. Zamislite savršenu sliku u svom umu koju pokušavate nacrtati bojicama - Platon je svijet doživljavao kao taj savršeni crtež.
Aristotel je volio istraživati prirodu. Provodio je puno vremena promatrajući drveće, životinje i zvijezde. Naučio nas je da pažljivo promatranje svijeta može pomoći u odgovorima na mnoga pitanja. Kada pažljivo promatrate kukca u svom vrtu ili promatrate pticu kako leti, slijedite Aristotelov način učenja.
René Descartes nas je podsjetio da naše misli dokazuju da postojimo. Svaki put kada razmišljate o svom danu ili sanjate o zabavnoj avanturi, dokazujete da ste ovdje i da su vaši osjećaji važni. Njegova ideja vas navodi da shvatite da je razmišljanje važan dio onoga što jeste.
John Locke vjerovao je u pravedno postupanje sa svim ljudima. Učio je da svaka osoba ima pravo biti sretna i sigurna. Njegove jednostavne ideje podsjećaju nas da pravednost počinje s nama, bilo da dijelimo igračke ili donosimo odluke s prijateljima. Razumijevanje Lockeovih ideja može pomoći da naše učionice i igrališta učine ljubaznijim mjestima.
Ovi poznati filozofi, sa svojim jednostavnim, ali moćnim idejama, dali su nam alate za razmišljanje i učenje svaki dan. Njihove priče pokazuju nam da je postavljanje pitanja i traženje mudrosti putovanje koje svi dijelimo.
U srži filozofije je umijeće postavljanja pitanja. Pitati "Zašto?" ili "Kako?" je kao imati mali ključić za otključavanje velikih tajni svijeta. Kada se pitate zašto se osjećate sretno nakon što ste nekome pomogli ili zašto je određena igra zabavna, koristite svoju unutarnju mudrost za istraživanje novih ideja.
Jednostavna pitanja pomažu vam da naučite o pravednosti i brizi. Ona vas vode da razmišljate o tome što je najbolje za vas i druge. Svako pitanje je važno. Ono gradi vaše razumijevanje malo po malo. Poput slaganja slagalice, svaka misao se zbraja u veću sliku o tome kako biti dobra i ljubazna osoba.
Svaki put kada postavite pitanje u razredu ili kod kuće, nastavljate tradiciju koja je započela davno s velikim misliocima. Navika postavljanja pitanja čini učenje zabavnim i održava vaš um znatiželjnim i aktivnim. Ova važna navika nešto je što možete koristiti svaki dan kako biste istraživali nove ideje i postali malo mudriji.
Zapamtite, svako jednostavno "zašto" ili "kako" je korak na putu učenja. Kao što malo sjeme izraste u snažno stablo, jednostavno pitanje izraste u snažnu ideju koja može učiniti svijet boljim.
Filozofija nije samo o velikim pitanjima. Ona se odnosi i na brigu za druge i donošenje dobrih odluka. Kada razmišljate o tome kako biti ljubazan, koristite filozofske ideje kako biste pomogli da svijet bude sretnije mjesto.
Zamislite da igrate igru u kojoj se svi izmjenjuju i dijele svoje igračke. Kada igrate pošteno, slijedite filozofiju ljubaznosti. Postavljanjem jednostavnih pitanja poput "Kako mogu pomoći svom prijatelju?" ili "Što dijeljenje čini zabavnim?" učite da je biti ljubazan i pošten jako važno.
Vaše svakodnevne odluke, poput pomaganja kod kuće ili pozivanja nekoga na igru, mali su filozofski činovi u akciji. Ti činovi podsjećaju vas da razmišljanje o onome što je ispravno vodi do boljih izbora. Ljubazna riječ ili mala gesta dijeljenja mogu uljepšati nečiji dan i učiniti našu zajednicu jačom i brižnijom.
Povijest filozofije duga je priča koja obuhvaća mnoga razdoblja i mjesta. Od antičke Grčke do modernih gradova, ideje mudrih ljudi vodile su nas. Svaki put kad netko postavi promišljeno pitanje ili donese pošten izbor, dio je ove duge tradicije mudrosti.
Kroz povijest, svaka je generacija gradila na idejama onih prethodnih. Drevna pitanja o prirodi i životu ustupila su mjesto idejama o pravednosti i pravima. Kako je vrijeme prolazilo, pojavljivala su se nova pitanja koja su oblikovala ne samo način na koji razmišljamo već i način na koji živimo zajedno u zajednicama.
Ovo kontinuirano putovanje pokazuje nam da mudrost nije odredište već kontinuirani put. Svakim pitanjem koje postavite, svakim kada pokažete ljubaznost, doprinosite priči o filozofiji. To je priča koja nas uči da volimo učenje i da dijelimo svoje ideje s onima oko nas.
Zamislite da hodate stazom punom svijetlog, šarenog kamenja. Svaki kamen je poput male ideje ili pitanja koje vam pomaže osvijetliti put. To znači slijediti put mudrosti. Sa svakim korakom koji napravite, naučite nešto novo. Svako novo pitanje ili ljubazno djelo je poput još jednog kamena koji uljepšava vaše putovanje.
Filozofija nas uči da svijet gledamo otvorenih očiju. Kada ste znatiželjni zašto stvari funkcioniraju onako kako funkcioniraju, činite male korake prema mudrosti. Ti su koraci zabavni i uzbudljivi te vam pomažu da bolje razumijete život.
Baš kao i kada učite voziti bicikl, u početku ćete se možda teturati, ali s vježbom postajete stabilniji i samopouzdaniji. Na isti način, svaki put kada postavite pitanje ili pomognete prijatelju, postajete mudriji i razumijete svijet. Putovanje filozofije je putovanje rasta, putovanje koje svaki dan čini malo svjetlijim.
Čak i danas, filozofija je živa u učionicama, domovima i parkovima. Ljudi i dalje postavljaju velika i mala pitanja. I odrasli i djeca podjednako razmišljaju o pravednosti, ljubaznosti i istini. Metode razmišljanja koje su započele davno i danas se koriste za rješavanje problema i poboljšanje naših života.
U svakodnevnom životu vidite filozofiju na djelu. Kada učitelj objašnjava kako dijeljenje gradi povjerenje ili kada vi i vaši prijatelji raspravljate o tome što čini vrijeme za igru zabavnim, svjedočite filozofiji na djelu. Razmišljajući o razlozima koji stoje iza pravila ili ideja, pridružujete se mnogim ljudima koji koriste filozofiju kako bi stvorili bolji, ljubazniji svijet.
Filozofija nas uči da svatko od nas ima nešto posebno za dodati. Vaša pitanja i misli pomažu svima da se poboljšaju - čak i najmanji činovi znatiželje i brige doprinose većoj priči o mudrosti koja se proteže od davnina do danas.
Filozofija nije samo o idejama; ona nam pomaže i u stvarnom životu. Kada donosimo odluke kod kuće, u školi ili dok se igramo, vode nas filozofske ideje. Razmišljanje o tome što je pravedno ili ljubazno pomaže nam rješavati probleme i surađivati s drugima.
Na primjer, kada odlučite podijeliti svoju užinu s prijateljem, koristite ideju pravednosti o kojoj su mnogi filozofi govorili. Kada pokušavate shvatiti zašto bi netko mogao biti tužan, primjenjujete lekciju ljubaznosti. Ovi jednostavni postupci, temeljeni na promišljenim idejama, pomažu u stvaranju prijateljske i brižne zajednice.
Ljudi poput učitelja, članova obitelji i vođa svakodnevno koriste filozofiju kako bi donosili odluke. Razmišljaju o tome što je najbolje za sve i pokušavaju biti pravedni. Bilo da se radi o odlučivanju o pravilima u učionici ili donošenju odluka za našu zajednicu, jasno razmišljanje koje filozofija uči vrlo je korisno u našem svakodnevnom životu.
Filozofija se svodi na postavljanje pitanja, duboko razmišljanje i traženje mudrosti.
Povijest filozofije započinje u staroj Grčkoj s misliocima poput Sokrata, Platona i Aristotela koji su postavljali velika pitanja o životu i prirodi.
Tijekom srednjeg vijeka i renesanse, veliki mislioci poput svetog Augustina i Leonarda da Vincija pomogli su u miješanju ideja vjere, umjetnosti i znanosti.
Moderni mislioci poput Renéa Descartesa i Johna Lockea naučili su nas važnim lekcijama o postojanju, pravednosti i pravima svake osobe.
Filozofija nije samo za odrasle; svaki put kad se pitate: "Zašto je nebo plavo?" ili "Kako mogu biti dobar prijatelj?", vi ste filozof.
Svakodnevno, jednostavni činovi poput dijeljenja, brige i postavljanja pitanja pokazuju da je filozofija živa u našim životima.
Putovanje filozofije je dugo, ispunjeno mnogim koracima znatiželje i ljubaznosti. Vaša jednostavna pitanja i ljubazni postupci dio su ove divne povijesti mudrosti.
Zapamtite, svaki put kada se pitate o svijetu ili odlučite nekome pomoći, hodate putem mudrosti. Vaša znatiželja je blago koje svijet čini svjetlijim i brižnijim mjestom. Nastavite postavljati pitanja, dijeliti osmijehe i istraživati čaroliju ideja. Time se pridružujete dugom nizu mudrih ljudi koji su jednostavnim mislima promijenili svijet nabolje.
