Danas ćemo učiti o tome kako naš mozak ponekad griješi kada brzo razmišlja. Te se pogreške nazivaju kognitivne pristranosti i logičke zamke . Naš je mozak vrlo pametan i može nam pomoći da naučimo nove stvari. Ali ponekad koristi prečace koji mogu dovesti do pogrešnih ideja. U ovoj lekciji vidjet ćemo koje su to pogreške i kako ih prepoznati.
Ova lekcija je dio našeg učenja logike i kritičkog mišljenja. Pomaže nam da naučimo kako postavljati pitanja i pažljivo razmišljati. Svi ljudi, čak i odrasli, ponekad mogu biti prevareni vlastitim razmišljanjem.
Kognitivna pristranost je mala pogreška u našem razmišljanju. Do nje dolazi kada naš mozak ide prečacem kako bi brzo donio odluku. Ti prečaci su korisni jer štede vrijeme. Ali također nas mogu navesti da vjerujemo u stvari koje nisu istinite.
Zamislite da imate staklenku punu različitih kolačića. Ako uvijek odaberete svoj omiljeni kolačić bez provjere ostalih, ne dajete drugim kolačićima priliku. To je vrsta pristranosti. Vaš mozak bira ono što je već poznato umjesto da isproba nešto novo.
Evo nekoliko jednostavnih primjera kognitivnih pristranosti koji će vam pomoći da bolje razumijete:
Ovi primjeri pokazuju da nas naš mozak ponekad može uhvatiti u zamku tako što nas tjera da se držimo ideja koje nisu u potpunosti proučene.
Logičke zamke su pogreške u našem razmišljanju koje nas navode da vjerujemo u nešto što nije istina. Nazivaju se i logičkim pogreškama . Zamislite logičku zamku kao zagonetku koja izgleda ispravno, ali ima skriveni trik. Namamljuje vas na krivi put.
Na primjer, ako netko kaže: „Svi igraju ovu igru, pa mora da je najbolja“, to je logička zamka. Tjera vas da vjerujete u nešto samo zato što to mnogi ljudi rade.
Pogledajmo nekoliko logičkih zamki s primjerima koje biste mogli vidjeti svaki dan:
Naš mozak radi brzo kako bi nas zaštitio. Koristi prečace zvane heuristike kako bi brzo donosio odluke. Iako su ti prečaci korisni, ponekad nas skrenu s puta. Kada smo u žurbi, naš mozak ne provjerava uvijek svaki detalj. To može dovesti do pogrešaka u našem razmišljanju.
Na primjer, kada igrate igru, možda nemate dovoljno vremena razmisliti o svim detaljima. Koristite jednostavno pravilo kako biste odlučili koji potez napraviti. Ako to pravilo nije najbolje, mogli biste pogriješiti. Tako nastaje logička zamka.
Ponekad naš mozak bira ono što je poznato umjesto onoga što je najbolje jer promjena ideja zahtijeva trud. Zato se javlja pristranost potvrđivanja. Skloni smo se držati onoga što već znamo, čak i ako postoje bolji izbori.
Učenje o ovim prečacima pomaže nam da vidimo kada nas mozak vara. Možemo usporiti i osigurati da su naše ideje poštene i istinite.
Razumijevanje kognitivnih pristranosti i logičkih zamki pomaže nam da jasno razmišljamo. Kada znamo za te pogreške, možemo se zapitati: "Je li ovo stvarno istina?" To nas čini boljim donositeljima odluka. To je kao da imamo kartu koja nas vodi kroz zamršeni labirint.
Postavljanjem pitanja i provjeravanjem svojih ideja učimo istraživati različite strane problema. Taj način razmišljanja naziva se kritičko mišljenje . Kritičko mišljenje vrlo je važno u školi i u životu jer nam pomaže da dublje razumijemo stvari.
Kada se pitate: "Može li postojati neko drugo objašnjenje?", učite koristiti svoje razmišljanje na pametan način. Čak i ako pogriješite, dobivate priliku učiti i usavršavati se.
Postoje jednostavni koraci koje možete poduzeti kako biste izbjegli da vas mozak prevari:
Korištenje ovih koraka može vam pomoći da naučite kada ste na rubu da upadnete u pristranost ili zamku. Uvijek zapamtite da provjerite svoje misli jednostavnim pitanjima.
Pogledajmo neke priče kako bismo vidjeli ove ideje u praksi:
Primjer 1: Zamka boja
Zamislite da u vašem razredu ima mnogo markera. Jednog dana vaš učitelj koristi crveni marker za pisanje po ploči. Uskoro bi neka djeca mogla povjerovati da je crvena jedina dobra boja. Ovo je primjer pristranosti potvrđivanja. Umjesto da isprobaju druge boje, drže se crvene. Ali kada isprobaju plave, zelene ili crne markere, mogli bi otkriti da su druge boje jednako dobre ili čak i bolje.
Primjer 2: Sretne cipele
Dječak nosi svoje omiljene cipele tijekom utakmice. Kad njegova momčad pobijedi, kaže: "Moje cipele su sretne!" To je logična zamka koja se zove lažni uzrok. Pobjeda nije bila zbog cipela, već zato što su on i njegova momčad naporno radili. Dječakov mozak je prevaren da poveže svoj uspjeh s cipelama.
Primjer 3: Popularna priča
Mnogi kolege iz razreda govore o novoj knjizi kao o najboljoj priči ikad. Možda ćete biti u iskušenju da u to povjerujete bez da je sami pročitate. To je efekt "bandwagona", vrsta logičke zamke. Čak i ako se mnogima knjiga sviđa, važno je da je sami istražite i odlučite sviđa li vam se.
Jasno razmišljanje je kao održavanje urednosti u sobi. Kada vam je um organiziran, lakše je uočiti pogreške. Evo nekoliko koraka koji će vam pomoći da jasno razmišljate:
Kada slijedite ove korake, stvarate naviku pažljivog razmišljanja. Ova navika vam pomaže da izbjegnete mnoge zamke koje proizlaze iz brzih odluka.
Donošenje pažljivih odluka je navika koju možete razviti svaki dan. Evo još savjeta koji će vam pomoći u vježbanju:
Što više vježbate, to ćete bolje uočavati kada vam mozak skreće put. S ovom navikom ojačat ćete pažljivo i jasno razmišljanje.
Svaki dan donosite mnogo odluka. Birate što ćete jesti, koju igru ćete igrati i koju ćete igračku koristiti. Svi ti izbori dolaze iz vašeg uma. Ponekad vaš mozak koristi prečac i pogriješi.
Na primjer, ako uvijek birate isto voće jer mislite da je najbolje, mogli biste propustiti isprobati novo i ukusno voće. Isprobavanjem novih opcija pomažete svom mozgu da nauči da postoji više od jednog dobrog izbora. To vas uči da budete otvoreni i oprezni sa svojim odlukama.
Čak i mali izbori uče vas o kognitivnim pristranostima. Kada istražujete različite mogućnosti, vaš mozak vježba fleksibilnost i otvorenost za promjene. Važno je znati da nam pogreške pomažu da naučimo kako donositi bolje odluke sljedeći put.
Ponekad vaši osjećaji mogu promijeniti način na koji razmišljate. Kada ste jako sretni ili jako tužni, vaš mozak može donositi brze odluke koje nisu u potpunosti promišljene. Na primjer, kada ste uzbuđeni, možete misliti da je sve savršeno, čak i kada nije. S druge strane, kada se osjećate uzrujano, možete vjerovati da ništa ne može ići kako treba.
Snažne emocije mogu prikriti činjenice. Važno je primijetiti kada se osjećate vrlo snažno i zapitati se razmišljate li jasno. To vam pomaže da uravnoteženo koristite i srce i um.
Ne zaboravite zastati na trenutak kada se osjećate jako emotivno. Zapitajte se: "Je li moj osjećaj uzrok da propustim nešto važno?" Na taj način možete uočiti pristranost ili zamku prije nego što dovede do pogreške.
Normalno je da svi griješe. Čak i najpametniji ljudi ponekad upadnu u zamke brzog razmišljanja. Najvažnije je učiti iz tih grešaka.
Kad primijetiš da si napravio grešku, shvati to kao priliku da naučiš nešto novo. Svaka greška je lekcija koja ti pomaže da rasteš i sljedeći put pažljivije razmišljaš.
Nemojte se osjećati loše ako upadnete u kognitivnu pristranost ili logičku zamku. Umjesto toga, iskoristite to kao priliku za učenje. Razumijevanjem tih pogrešaka postajete bolji u donošenju jasnih i pametnih odluka.
Razgovor o načinu na koji razmišljamo može biti zabavan i vrlo koristan. Dijeljenje ideja i slušanje drugih može vam pomoći da uočite nove načine razmišljanja. Kada razgovarate s članovima obitelji ili prijateljima, saznajete da svatko ponekad griješi sa svojim mislima.
Možete reći: „Danas sam brzo i bez razmišljanja odabrao/la svoju omiljenu igračku. Je li to bio dobar izbor?“ Ova rasprava vam omogućuje da učite i vidite postoji li bolji način za donošenje odluke sljedeći put.
Dijeljenje ovih ideja potiče sve da budu oprezni sa svojim razmišljanjem. Pomaže u izgradnji grupe pametnih mislilaca koji mogu učiti jedni od drugih.
Vaš učitelj je ovdje da vam pomogne razumjeti ove teške dijelove vašeg uma. Učitelj vas može podsjetiti da zastanete i razmislite, posebno kada se osjećate u žurbi. Kada vas učitelj zamoli da na problem sagledate na različite načine, to je način da izbjegnete pristranost ili zamku.
Učitelji vas mogu voditi postavljanjem pitanja poput: „Jeste li razmišljali o nekoj drugoj ideji?“ ili „Možete li provjeriti činjenice?“ Ovo vodstvo pomaže vam da naučite uočiti pogreške u razmišljanju rano.
Zapamti da je u redu tražiti pomoć. Tvoj učitelj i prijatelji su tu da te podrže dok razvijaš snažne i jasne vještine razmišljanja.
Korištenje jasnog razmišljanja nije samo za školu. Korisno je svaki dan na mnogo načina. Kada birate što ćete jesti za međuobrok, možete razmisliti birate li brzo ili pažljivo. Usporedba različitih opcija pomaže vam da donesete zdrav izbor.
U igrama, promišljeni izbori mogu vas učiniti boljim igračem. Kada pažljivo razmislite o koracima u igri, izbjegavate zamke koje bi vas mogle natjerati da izgubite. Ovaj pažljivi pristup čini vrijeme igranja zabavnijim i pravednijim.
Kod kuće, kada odlučujete koju ćete priču pročitati ili koju ćete igračku podijeliti, korištenje kritičkog razmišljanja pomaže vam da vidite sve dijelove priče ili odluke. Razgovor o tome zašto volite određene stvari s roditeljima ili braćom i sestrama produbljuje vaše razumijevanje i pomaže svima da uče zajedno.
Razmislite o vremenu kada ste vrlo brzo donijeli odluku. Možda ste odabrali boju za crtež bez razmišljanja o drugim bojama. Zapitajte se: "Jesam li odabrao najbolju boju ili sam odabrao prvu koja mi je pala na pamet?" Ova mala pitanja pomažu vam da malo usporite i provjerite svoje razmišljanje.
Kada postavljate ova pitanja, to je kao da vodite mali razgovor sa samim sobom. Možda ćete reći: "Sviđa mi se ova igračka jer sam je prvi vidio, ali što ako je neka druga igračka jednako zabavna?" Ovaj razgovor je dobra navika. Pomaže vam da shvatite da vaš mozak ponekad bira lakši put i to je u redu jer iz njega možete učiti.
Dijeljenje onoga što ste naučili s obitelji može biti vrlo korisno. Oni vas mogu podsjetiti na drugi način gledanja na situaciju. Slušanje njihovih savjeta može vam pomoći da izbjegnete pogreške i jasnije vidite stvari.
Svaki put kad razmislite o svojim izborima, postajete pametniji. To je kao vježbanje mišića. Što više vježbate pažljivo razmišljanje, to vaš um postaje jači.
Vaš um je poput mišića. Svaki put kada postavite dobro pitanje ili razmislite o problemu, jačate svoj mozak. Baš kao i u sportu, vježba je važna. Odvajanjem vremena za razmišljanje o svojim izborima, gradite naviku jasnog razmišljanja.
Svoje misaone mišiće možete izgraditi na sljedeći način:
Svaki korak koji napravite u vježbanju pažljivog razmišljanja poboljšava vaš um. S vremenom ćete primijetiti da upadate u manje zamki i sami donosite bolje odluke.
Svakodnevno donosite odluke koje utječu na način na koji učite, igrate se i dijelite s drugima. Ponekad vaš mozak može odabrati prečicu, a ta prečica može dovesti do pogreške. Učenje o kognitivnim pristranostima i logičkim zamkama pokazuje nam da su pogreške dio učenja.
Vaš mozak uvijek naporno radi i kada pogriješi, to nije loša stvar. Umjesto toga, to je prilika da naučite nešto novo. Zapamtite da čak i najbolji mislioci ponekad upadnu u ove zamke. Uočavajući ih i postavljajući prava pitanja, možete poboljšati svoje izbore.
Ova lekcija nam pomaže shvatiti da je pažljivo razmišljanje poput korištenja svjetiljke u mračnoj sobi. Pomaže nam vidjeti gdje su skrivene zamke. Vježbom možete naučiti usmjeravati tu svjetiljku na svoje ideje i osigurati da su jasne i snažne.
Pregledajmo najvažnije dijelove naše lekcije:
Ova lekcija pokazuje da je naš mozak moćan, ali ga ponekad možemo prevariti prečacima. Odvajanjem vremena, postavljanjem pitanja i razgovorom s drugima, učimo bolje koristiti svoj um. Svaki dan, vježbom, postat ćete pažljiv mislilac koji donosi pametne odluke, bilo da ste u školi ili kod kuće.
Zapamtite, svaki izbor je prilika za učenje nečeg novog. Održavajte svoj um aktivnim poput jake svjetiljke koja svaku skrivenu zamku čini vidljivom. Strpljenjem i vježbom, vidjet ćete kako vaše razmišljanje s vremenom postaje jasnije i jače.
