Google Play badge

moralni relativizam i moralni apsolutizam


Moralni relativizam i moralni apsolutizam

U ovoj lekciji učit ćemo o dvije ideje koje se nazivaju moralni relativizam i moralni apsolutizam. Ove ideje nam pomažu da shvatimo kako ljudi odlučuju što je ispravno, a što pogrešno. Koristit ćemo jednostavne riječi i lake primjere kako bismo razjasnili ove ideje. Iako ove teme dolaze iz etike i moralne filozofije, učit ćemo ih na način koji je lako razumjeti.

Što je moralni relativizam?

Moralni relativizam je ideja da se ono što je ispravno ili pogrešno može mijenjati ovisno o tome gdje se nalazite ili s kim ste. To znači da se različiti ljudi i različite kulture mogu složiti oko različitih pravila o tome kako se ponašati. U moralnom relativizmu ne postoji jedno pravilo koje funkcionira za sve u svakom trenutku. Umjesto toga, ljudi gledaju na život i odlučuju što je dobro razmišljajući o svojoj kulturi, obitelji i zajednici.

Na primjer, u jednoj zemlji, određeni običaj može reći da je vrlo važno poštovati starije tako što ćete ih uvijek slušati. U drugoj zemlji, djecu bi se moglo poticati da slobodno govore i postavljaju mnoga pitanja, čak i odraslima. Oba načina razmišljanja mogu se vidjeti u moralnom relativizmu. Svaka skupina ljudi odlučuje što je ispravno za njih na temelju vlastitih uvjerenja i tradicija.

Svakodnevni primjeri moralnog relativizma

Razmislite o pravilima kod kuće ili u školi. U jednom razredu možete imati pravilo da se svi moraju izmjenjivati ​​kada igraju igru. U drugom razredu pravilo može biti da učitelj nasumično proziva učenike. Oba razreda žele održati red i pravednost, ali načini na koje to čine su različiti. To je slično moralnom relativizmu. Ideja je da se pravila mogu mijenjati ovisno o tome gdje se nalazite ili u što ljudi vjeruju.

Drugi primjer može se pronaći u različitim obiteljima. Neke obitelji mogu imati pravilo da svi moraju reći "molim" i "hvala" na strog način. Druge obitelji mogu biti opuštenije i dopuštati različite načine ljubaznog govora. Ove razlike pokazuju da ono što se smatra pristojnim i dobrim može varirati, baš kao što nas uči moralni relativizam.

Što je moralni apsolutizam?

Moralni apsolutizam je ideja da postoje fiksna pravila o tome što je ispravno, a što pogrešno. To znači da su neke stvari uvijek istinite bez obzira tko ste ili gdje živite. Prema moralnom apsolutizmu, ta se pravila nikada ne mijenjaju. Ona su ista za sve cijelo vrijeme.

Jednostavan primjer moralnog apsolutizma je ideja da je uvijek pogrešno nekoga namjerno povrijediti. Bez obzira na sve, povrijediti druge smatra se lošim. Drugi primjer je iskrenost. Mnogi ljudi vjeruju da je iznošenje istine uvijek najbolji izbor. Ove se ideje ne mijenjaju čak ni ako ljudi dolaze iz različitih zemalja ili kultura.

Svakodnevni primjeri moralnog apsolutizma

Zamislite da se igrate s prijateljima i pronađete izgubljenu igračku. Pravilo temeljeno na moralnom apsolutizmu moglo bi reći da morate pokušati vratiti igračku vlasniku bez obzira na sve. Ovo se pravilo ne mijenja od igrališta do igrališta.

Drugi primjer je pravilo u razredu koje kaže "nema udaranja". Bilo da ste u školi, na rođendanskoj zabavi ili kod kuće, udaranje se uvijek smatra pogrešnim. To je slično moralnom apsolutizmu jer je pravilo fiksno i ne ovisi o situaciji.

Usporedba moralnog relativizma i moralnog apsolutizma

Usporedimo ove dvije ideje s jednostavnim točkama:

Zamislite da vi i vaš prijatelj crtate slike. Možda imate pravilo koje kaže da uvijek dijelite svoje bojice. Vaš prijatelj ih ponekad može podijeliti, ali ponekad smatra da je u redu zadržati ih. Ako pogledate moralni apsolutizam, dijeljenje bi uvijek bilo pravilo. Ali u moralnom relativizmu, pravilo se može mijenjati ovisno o situaciji i osjećajima uključenih ljudi.

Različiti pogledi na povijest

Davno su ljudi mnogo pričali o tome što je ispravno, a što pogrešno. Neki drevni mislioci vjerovali su u fiksna pravila kojih bi se svaka osoba trebala pridržavati. To je ideja moralnog apsolutizma. Mislili su da se neka pravila, poput ljubaznosti ili poštenja, nikada ne mijenjaju.

Drugi mislioci su vjerovali da ono što je ispravno za jednu skupinu ljudi možda nije ispravno za drugu skupinu. Vjerovali su da se naše ideje o dobru i zlu mogu mijenjati s vremenom i s različitim kulturama. Ta se ideja naziva moralni relativizam. Na primjer, ljudi u jednom dijelu svijeta mogu slaviti poseban blagdan na jedinstven način, dok ljudi u drugom dijelu svijeta mogu slaviti isti blagdan vrlo različito. Oba odgovora su prihvatljiva jer odražavaju različita moralna uvjerenja.

Zašto su obje ideje važne

I moralni relativizam i moralni apsolutizam pomažu nam da razumijemo svoje izbore. Moralni relativizam nas uči da budemo otvoreni za druge načine razmišljanja. Kada upoznamo nekoga iz drugačije kulture, možemo saznati više o njihovim idejama o dobru i zlu, a da ih ne osuđujemo prebrzo.

Moralni apsolutizam nam daje snažnu ideju o nekim pravilima koja pomažu da svi budu sigurni i da se prema njima postupa pravedno. Na primjer, pravilo da ne smijemo povrijediti druge uči nas da uvijek budemo ljubazni. Mnogi ljudi misle da se neka pravila nikada ne smiju mijenjati kako bi društvo ostalo pravedno.

Obje ideje su korisne. Pomažu nam da shvatimo da, iako su neka pravila vrlo važna, druge ideje mogu biti fleksibilne i varirati od osobe do osobe ili kulture. To znanje nam pomaže da svakodnevno pažljivo razmišljamo o svojim postupcima i izborima.

Kako razmišljati o ovim idejama

Kada pokušavate odlučiti što je ispravno, a što pogrešno, korisno je postavljati jednostavna pitanja. Razmislite o pravilima koja znate. Mijenjaju li se ta pravila na različitim mjestima? Ili su cijelo vrijeme ista?

Na primjer, razmislite o dijeljenju svojih igračaka. Zapitajte se: "Je li dijeljenje uvijek dobro, bez obzira na sve, ili se može promijeniti ovisno o situaciji?" Kada postavljate ova pitanja, razmišljate o moralnom apsolutizmu i moralnom relativizmu.

Pomoću ovih pitanja možete odlučiti je li pravilo ono koje se uvijek mora slijediti ili se ono može promijeniti kada ste na drugom mjestu ili s drugim ljudima.

Uloga obitelji, prijatelja i zajednice

Vaša obitelj, prijatelji i zajednica igraju veliku ulogu u tome da vas podučavaju o dobru i zlu. Pomažu vam da naučite koja su pravila važna, a koja se mogu promijeniti. Neke obitelji vjeruju u fiksna pravila gdje su određena djela uvijek dobra ili uvijek pogrešna. Druge obitelji mogu biti fleksibilnije i dopuštati različite načine ponašanja u različitim situacijama.

U školi učitelji mogu postavljati pravila kako bi pomogli svima da uče i budu sigurni. Ta pravila mogu proizaći iz moralnog apsolutizma. Istovremeno, vaši prijatelji mogu imati drugačije ideje o tome što je zabavno i pošteno. To pokazuje moralni relativizam. Obje ideje pomažu vam da naučite kako biti obzirna osoba.

Svakodnevne odluke i moralni izbori

Svakog dana donosite odluke koje pokazuju što smatrate ispravnim ili pogrešnim. Kada odlučite podijeliti svoju užinu, pomoći prijatelju ili reći lijepu riječ, donosite moralnu odluku. Ponekad ovi izbori odražavaju fiksna pravila, poput ljubaznog postupanja s nekim bez obzira na sve. Drugi put, vaše odluke mogu se promijeniti zbog različitih situacija.

Na primjer, razmislite o igranju igre. Jedno pravilo može biti da svatko mora doći na red. Ako netko zaboravi pričekati svoj red, to bi moglo rastužiti druge. Ovo pravilo protiv čekanja u redu je poput moralnog apsolutizma, jer se poštuje bez obzira na sve. S druge strane, ako igrate igru ​​u kojoj se pravila mogu promijeniti kako bi igra bila zabavnija, suočavate se s moralnim relativizmom. Razumijevanje oba načina pomaže vam da donosite bolje odluke svaki dan.

Kako različite kulture vide ispravno i pogrešno

Ljudi u različitim dijelovima svijeta imaju različite tradicije. Te tradicije pomažu oblikovati ono što smatraju ispravnim. U nekim kulturama vrlo je važno slijediti stroga pravila jer se vjeruje da se neke radnje nikada ne bi trebale mijenjati. U drugim kulturama ljudi mogu vjerovati da pravila mogu biti fleksibilnija i mijenjati se s vremenom i mjestom.

Na primjer, razmotrite poseban praznik. U jednoj zemlji obitelji mogu imati mnogo strogih običaja koji pokazuju poštovanje. U drugoj zemlji ljudi mogu slaviti uz različite zabavne i opuštene tradicije. Obje vrste proslava temelje se na idejama o dobru i zlu, ali pokazuju moralni relativizam jer se običaji mijenjaju s kulturom.

Primjene u stvarnom svijetu

Čak i odrasli koriste ideje moralnog relativizma i moralnog apsolutizma u svom svakodnevnom životu. Kada odrasli donose pravila na poslu, u školskim odborima ili u vladama, razmišljaju o tome što je pošteno i dobro. Neki zakoni se donose jer se ljudi slažu da su određeni postupci, poput krađe ili nanošenja štete drugima, uvijek pogrešni. Ti zakoni pokazuju moralni apsolutizam.

U drugim slučajevima, pravila u zajednici mogu se promijeniti jer ljudi imaju različite ideje o tome što je najbolje. Na primjer, neke zajednice mogu donijeti posebna pravila za proslave, festivale ili tradicije koje su jedinstvene za njih. Ta fleksibilna pravila proizlaze iz moralnog relativizma. Razumijevajući obje ideje, odrasli pokušavaju stvoriti pravila koja su poštena i ljubazna prema svima.

Učenje o ovim idejama pomaže nam da shvatimo da su čak i u velikom svijetu odraslih izbori o dobru i zlu vrlo važni. Kada poznajemo te razlike, možemo pomoći da naše zajednice budu bolje mjesto za život.

Pitanja koja će vam pomoći da razmislite

Evo nekoliko jednostavnih pitanja koja si možete postaviti kako biste istražili ove ideje:

Ova pitanja vam pomažu da vidite je li pravilo ono koje se nikada ne mijenja ili se mijenja sa situacijom. Također vam pomažu da odlučite što je ispravno za vas i za druge.

Povezivanje s drugim subjektima

Ideje koje smo danas naučili također se povezuju s drugim predmetima u školi. U društvenim predmetima učite o tome kako različiti ljudi imaju različite običaje i tradicije. U književnosti, likovi u pričama donose odluke koje pokazuju njihove osjećaje i ideje o dobru i zlu. Čak i u umjetnosti, različite boje i oblici mogu imati posebna značenja za različite ljude.

Ove poveznice pokazuju da je učenje o dobru i zlu dio mnogih predmeta. Bez obzira studirate li povijest ili znanost, razumijevanje kako ljudi odlučuju što je dobro pomaže vam da svijet vidite na ljubazniji način.

Jednostavne priče za razumijevanje ideja

Razmislimo o jednostavnoj priči. Zamislite dva prijatelja, Annu i Bena. Anna vjeruje da je dijeljenje uvijek najbolji način iskazivanja ljubaznosti. Uvijek nudi svoju užinu nekome tko je nema. Ben, međutim, misli da se to može promijeniti. Ponekad osjeća da je u redu zadržati užinu za sebe ako mu je stvarno potrebna. Annin način razmišljanja pokazuje ideju sličnu moralnom apsolutizmu - ona vjeruje u fiksno pravilo da je dijeljenje uvijek ispravno. Benova ideja više nalikuje moralnom relativizmu jer dopušta da se pravilo mijenja na temelju njegovih potreba.

Ova priča nam pomaže da shvatimo da postoje različiti načini razmišljanja o pravilima dobra. Oba načina mogu biti korisna u različitim situacijama. Razgovarajući o takvim primjerima, saznajemo više o tome kako naši izbori čine svijet oko nas boljim i ljubaznijim.

Kako saznati više o moralu

Razgovor s učiteljima i roditeljima odličan je način da saznate više o dobru i zlu. Pitajte ih zašto misle da je neko pravilo važno. Pitajte ih je li to pravilo isto svugdje ili se može mijenjati na različitim mjestima. Također možete čitati priče u knjigama koje prikazuju likove koji donose teške odluke. Ove priče mogu vam pomoći da shvatite da je učenje o moralu putovanje koje poduzimate dok odrastate.

Svaki put kada donosite odluku, razmislite je li to izbor temeljen na fiksnom pravilu ili izbor koji se mijenja sa situacijom. Time vježbate razumijevanje i moralnog apsolutizma i moralnog relativizma.

Učenje kroz raspravu

Iako ove ideje sada učite u razredu jednostavnim riječima i primjerima, imat ćete mnogo prilika razgovarati o njima sa svojom obitelji i prijateljima. Slušanje drugih i dijeljenje svojih misli može vam pomoći da shvatite zašto neki ljudi misle na jedan način, a drugi drugačije.

Ponekad, nakon rasprave ili priče, možete se zapitati: "Je li ovo pravilo uvijek istinito?" ili "Mijenja li se ovo pravilo ako sam na drugom mjestu?" Ova su pitanja vrlo važna. Ona pokazuju da duboko razmišljate o tome kako ljudi stvaraju pravila.

Razumijevanje vrijednosti ljubaznosti

I moralni relativizam i moralni apsolutizam uče nas o ljubaznosti. Čak i ako ljudi imaju različita pravila, svi žele biti ljubazni i pravedni. U moralnom apsolutizmu, biti ljubazan je uvijek pravilo koje se mora slijediti. U moralnom relativizmu, ljubaznost može izgledati drugačije ovisno o situaciji. Ključna ideja je da je briga za druge vrlo važna.

Na primjer, ako vidite nekoga tko je tužan ili povrijeđen, možete upotrijebiti svoje srce da mu pomognete. Ovaj jednostavan čin ljubaznosti je izbor za koji mnogi vjeruju da je uvijek dobar. Pokazuje da čak i kada se pravila mogu promijeniti, ljubaznost je vrijednost koja pomaže svima da se osjećaju bolje.

Pogled na širu sliku

Kada proučavamo moralne ideje, učimo da postoji mnogo načina da vidimo ispravno i pogrešno. Neki načini su vrlo strogi, a neki dopuštaju promjenu. Oba gledišta nam pomažu da razmislimo o svom ponašanju i pravilima kojih se pridržavamo. U našem užurbanom svijetu, svjesnost o tim idejama pomaže nam da živimo zajedno na način pun poštovanja i sretan.

Zapamtite, pravila i moral nisu samo slijeđenje uputa. Oni se odnose na razumijevanje kako se prema drugim ljudima odnositi s poštovanjem, brigom i iskrenošću. Bez obzira vjerujete li u fiksna pravila ili fleksibilne ideje, vrlo je važno znati zašto se ponašate na određeni način.

Završne misli

Danas smo naučili da je moralni relativizam ideja da se ono što je ispravno ili pogrešno može mijenjati ovisno o situaciji, kulturi ili obitelji. Također smo naučili da je moralni apsolutizam ideja da su neka pravila fiksna i da ih se uvijek mora pridržavati. Obje ideje nam pomažu da shvatimo kako ljudi žive zajedno i donose odluke svaki dan.

Razgovarajući o primjerima iz škole, doma i naše zajednice, vidjeli smo kako ove ideje mogu promijeniti način na koji vidimo svoje postupke i odluke. Poznavanje ovih ideja može vam pomoći da budete pravedna, ljubazna i obzirna osoba.

Sažetak ključnih točaka

Moralni relativizam: Ova ideja nas uči da se ono što je ispravno ili pogrešno može promijeniti. To ovisi o kulturi, obitelji i situaciji. U moralnom relativizmu učimo razumjeti različita mišljenja i poštovati tuđe načine života.

Moralni apsolutizam: Ova ideja nas uči da su neka pravila uvijek ista. Biti iskren, ljubazan i ne nanositi štetu drugima primjeri su pravila za koja mnogi ljudi vjeruju da se ne mijenjaju.

Obje ideje nam pomažu da učimo o pravednosti, ljubaznosti i poštovanju. Korisne su nam u svakodnevnom životu u školi, kod kuće i u našoj zajednici.

Ne zaboravite postavljati pitanja i razgovarati sa svojom obitelji i prijateljima o tome što smatrate ispravnim. To će vam pomoći da izrastete u brižnu i obzirnu osobu. Učenje o ovim moralnim idejama je putovanje koje će vam pomoći da donosite dobre odluke svaki dan.

Download Primer to continue