Motivacija opisuje želje ili potrebe koje usmjeravaju ponašanje prema cilju. To je poriv da se ponašamo ili djelujemo na način koji će zadovoljiti određene uvjete kao što su želje, želje ili ciljevi.
POGONI I MOTIVI
Motivacije se obično dijele na nagone i motive.
- Pogoni su prvenstveno biološki, poput žeđi, gladi, pospanosti i potrebe za reprodukcijom – sve nas to navodi da tražimo i sudjelujemo u određenim aktivnostima. Vjeruje se da nagoni potječu unutar osobe i ne zahtijevaju vanjske podražaje za poticanje ponašanja.
- Motivi su prvenstveno vođeni društvenim i psihološkim mehanizmima, kao što su posao, obitelj i odnosi. Oni uključuju čimbenike poput pohvale i odobravanja.
TRI KOMPONENTE MOTIVACIJE
Postoje tri komponente motivacije
- smjer – što osoba pokušava učiniti
- trud – koliko se čovjek trudi
- upornost – koliko dugo osoba pokušava
Smjer pokazuje put, ali trud uspostavlja zamah, a upornost određuje dokle će se promjena odvesti. Ove tri komponente prikladne su za opisivanje razine motivacije koju osoba ili tim pokazuje.
Postoje dvije vrste čimbenika koji utječu na motivaciju
- Intrinzična motivacija proizlazi iz unutarnje želje osobe da nešto učini, npr. odgovornost, sloboda djelovanja, prostor za korištenje i razvoj vještina i sposobnosti, zanimljiv i izazovan rad, prilike za napredovanje) – imaju dublji i dugoročniji učinak.
- Ekstrinzičnu motivaciju generiraju vanjski čimbenici koji su manje povezani s određenim zadatkom, npr. nagrade, promaknuće, kazna – oni imaju neposredan i snažan učinak, ali neće nužno dugo trajati).
TEORIJE MOTIVACIJE
I. TEORIJE POTREBA (SADRŽAJA).
- Teorije svih potreba usredotočuju se na specifične potrebe koje ljudi žele zadovoljiti. Postoji nekoliko teorija koje objašnjavaju motivaciju kao rezultat ovih potreba.
- Temeljni koncept je uvjerenje da nezadovoljena potreba stvara napetost i stanje neravnoteže. Kako bi se uspostavila ravnoteža, identificira se cilj koji će zadovoljiti potrebe i odabire se put ponašanja do tog cilja.
- Svako ponašanje motivirano je nezadovoljenim potrebama.
- Ljudi će biti bolje motivirani ako radno iskustvo zadovoljava njihove potrebe i želje.
- Teorije potreba razlikuju primarne potrebe kao što su hrana, spavanje i druge biološke potrebe, i sekundarne potrebe koje se uče i razlikuju se ovisno o kulturi i pojedincu.
1.1 Maslowova hijerarhija potreba
- Samoaktualizacija
- Poštovanje
- Ljubav/pripadanje
- Sigurnost
- Fiziološki
- Fiziološke potrebe uključuju glad, žeđ, sklonište, seks i druge tjelesne potrebe.
- Sigurnosne potrebe uključuju sigurnost i zaštitu od fizičkih i emocionalnih ozljeda.
- Društvene potrebe uključuju naklonost, pripadnost, prihvaćanje i prijateljstvo.
- Potrebe za poštovanjem uključuju unutarnje čimbenike poštovanja kao što su samopoštovanje, autonomija i postignuća te vanjske čimbenike poštovanja kao što su status, priznanje i pažnja.
- Potrebe za samoaktualizacijom uključuju poriv da se postane ono što je sposobno postati; uključuje rast, postizanje vlastitih potencijala i samoispunjenje.
Pojedinac se pomiče uz stepenice u hijerarhiji. Potrebe “nižeg reda” zadovoljavaju se eksterno, tj. fiziološke i sigurnosne, dok su potrebe “višeg reda” zadovoljene iznutra, tj. društvene, uvažavanje i samoaktualizacija.
- Ako je niža potreba zadovoljena, ona više ne motivira ponašanje; sljedeći viši postaje dominantan.
- Pet potreba postoji u hijerarhiji. Više potrebe postaju važne tek kada su zadovoljene niže potrebe.
- Višeg reda treba pružiti veću motivaciju.
- Različiti ljudi mogu imati različite prioritete.
1.2 Alderferova ERG teorija
Ova teorija ponovno kategorizira Maslowovu hijerarhiju potreba u tri jednostavnije i šire skupine:
- Potrebe postojanja – potreba za razmjenom materijala i energije; osnovne fiziološke i sigurnosne potrebe.
- Potrebe srodstva – transakcije s ljudskom okolinom, proces dijeljenja ili uzajamnosti; potreba za međuljudskim odnosima i pažnjom; otprilike je ekvivalentan Maslowovim društvenim potrebama i dio potreba za poštovanjem.
- Potrebe za rastom – ljudi ulažu kreativne ili produktivne napore za sebe, potrebu za osobnim rastom i samorazvojom; dio Maslowovih potreba za poštovanjem i potreba za samoispunjenjem.
1.3 McClellandove potrebe
David McClelland predložio je teoriju motivacije potreba/postignuća – ona kaže da na ljudsko ponašanje utječu tri potrebe:
- Potreba za postignućem je poriv za izvrsnošću, postizanjem rezultata u odnosu na skup standarda, za borbom za postizanje uspjeha.
- Potreba za moći je želja da se utječe na ponašanje drugog pojedinca prema vašoj želji.
- Potreba za pripadnošću je potreba za otvorenim i društvenim međuljudskim odnosima temeljenim na suradnji i međusobnom razumijevanju.
1.4 Herzbergov dvofaktorski model
Postoje neki čimbenici koji rezultiraju zadovoljstvom i neki čimbenici koji samo sprječavaju nezadovoljstvo. Prema Herzbergu, suprotno od zadovoljstva nije zadovoljstvo; a suprotno nezadovoljstvu nije nezadovoljstvo.
- Motivatori – čimbenici koji stvarno motiviraju ljude, koji se nazivaju i zadovoljavateljima, pružaju intrinzičnu motivaciju. Primjeri za motivatore: priznanje, rast i prilike za razvoj karijere, odgovornost, autonomija, samoispunjenje
- Higijenski čimbenici – također poznati kao nezadovoljnici; njihova bi odsutnost demotivirala ljude, ali njihova prisutnost ne poboljšava nužno motivaciju; u biti opisuju okolinu, malo utječu na pozitivne stavove o poslu. Primjeri higijenskih čimbenika – plaća, uvjeti rada, odnosi s nadređenima i vršnjacima.
II. PROCESNE KOGNITIVNE TEORIJE
- Naglasak na psihološkim procesima koji utječu na motivaciju i osnovne potrebe.
- Zabrinut je za percepciju ljudi i način na koji to tumače i razumiju.
- Ljudi će biti visoko motivirani ako mogu kontrolirati sredstva za postizanje svojih ciljeva.
2.1 Vroomova teorija očekivanja
U njemu se navodi da intenzitet sklonosti za izvođenjem na određeni način ovisi o intenzitetu očekivanja da će izvođenje biti praćeno određenim ishodom i o privlačnosti ishoda za pojedinca.
2.2 Teorija postavljanja ciljeva Edwina Lockea
Ova teorija kaže da je postavljanje ciljeva u biti povezano s izvedbom zadatka. Navodi da specifični i izazovni ciljevi zajedno s odgovarajućim povratnim informacijama doprinose većoj i boljoj izvedbi zadatka. Jasni, posebni i teški ciljevi veći su motivirajući čimbenik od lakih, općih i nejasnih ciljeva. Sudjelovanje u postavljanju ciljeva je važno i ciljeve je potrebno dogovoriti. Sve dok su prihvaćeni, zahtjevni ciljevi vode boljoj izvedbi od lakih.
2.3 Teorija pojačanja od strane Skinnera
Navodi da je ponašanje pojedinca funkcija njegovih posljedica. Temelji se na zakonu učinka, tj. ponašanje pojedinca s pozitivnim posljedicama ima tendenciju da se ponovi, ali ponašanje pojedinca s negativnim posljedicama teži da se ne ponovi.
2.4 Adamsova teorija jednakosti
Osnovne komponente teorije pravednosti su inputi, ishodi i referenti. Nakon interne usporedbe u kojoj zaposlenici uspoređuju svoje rezultate sa svojim inputima, zatim prave vanjsku usporedbu u kojoj uspoređuju svoj O/I omjer s O/I omjerom referenta, osobe koja radi na sličnom poslu ili je inače sličan.
| Omjer | Usporedba percepcije |
| O/I a < O/I b | Nedovoljno nagrađen (napetost u kapitalu) |
| O/I a = O/I b | Vlasnički kapital |
| O/I a > O/I b | Previše nagrađeni (napetost u kapitalu) |
III. DRUGE POPULARNE TEORIJE
Teorija ponašanja (Skinner): ponašanje se uči iz iskustva, učenje se odvija uglavnom kroz potkrepljenje.
Teorija socijalnog učenja (Bandura) navodi važnost potkrepljenja kao determinante budućeg ponašanja, važnost unutarnjih psiholoških čimbenika, posebno očekivanja.
Teorija atribucije (Gost) objašnjenje izvedbe nakon što smo uložili znatan trud i motivaciju u zadatak; 4 vrste objašnjenja: sposobnost, trud, poteškoća zadatka i sreća; motivacija ovisi o faktoru koji se koristi za objašnjenje uspjeha ili neuspjeha.
Modeliranje uloga: ljudi mogu biti motivirani ako imaju priliku modelirati vlastito ponašanje prema 'uzoru', tj. netko tko radi ili stil vođenja služi kao inspiracija i pozitivan primjer.
