Što su ljudska prava?
Ljudska prava su prava svojstvena svim ljudskim bićima, bez obzira na rasu, spol, nacionalnost, etničku pripadnost, jezik, vjeru ili bilo koji drugi status. Ljudska prava uključuju pravo na život i slobodu, slobodu od ropstva i mučenja, slobodu mišljenja i izražavanja, pravo na rad i obrazovanje i još mnogo toga. Svatko ima pravo na ta prava, bez diskriminacije.
Dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca.
Međunarodno pravo ljudskih prava
Njime se utvrđuju obveze vlada da djeluju na određene načine ili da se suzdrže od određenih radnji, kako bi promicale i štitile ljudska prava i temeljne slobode pojedinaca ili skupina.
Jedno od velikih postignuća Ujedinjenih naroda je stvaranje sveobuhvatnog tijela zakona o ljudskim pravima – univerzalnog i međunarodno zaštićenog kodeksa na koji se sve nacije mogu pretplatiti i svi ljudi teže. Ujedinjeni narodi definirali su širok raspon međunarodno prihvaćenih prava, uključujući građanska, kulturna, ekonomska, politička i socijalna prava. Također je uspostavio mehanizme za promicanje i zaštitu ovih prava i za pomoć državama u izvršavanju njihovih odgovornosti.
Temelji ovog skupa zakona su Povelja Ujedinjenih naroda i Opća deklaracija o ljudskim pravima, koje je usvojila Generalna skupština 1945. odnosno 1948. godine. Od tada su Ujedinjeni narodi postupno proširivali zakon o ljudskim pravima kako bi obuhvatili posebne standarde za žene, djecu, osobe s invaliditetom, manjine i druge ranjive skupine, koje sada posjeduju prava koja ih štite od diskriminacije koja je dugo bila uobičajena u mnogim društvima.
Načela ljudskih prava
Odakle potječu ljudska prava?
Zločinstva Drugoga svjetskog rata učinila su zaštitu ljudskih prava međunarodnim prioritetom.
Ujedinjeni narodi osnovani su 1945. Dopustio je više od 50 država članica da doprinesu Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, usvojenoj 1948. Ovo je bio prvi pokušaj da se na globalnoj razini postave temeljna prava i slobode svih ljudskih prava. bića.
UDHR je dokument prekretnica u povijesti ljudskih prava. Sastavljenu od strane predstavnika različitih pravnih i kulturnih podrijetla iz svih regija svijeta, Deklaraciju je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih naroda u Parizu 10. prosinca 1948. rezolucijom 217 A (III) Opće skupštine kao zajednički standard postignuća za sve narode i svi narodi.
Kako bi ljudskim pravima navedenim u UDHR-u dao snagu zakona, UN je izradio dva ugovora
Zajedno, UDHR, ICCPR, ICESCR poznati su kao Međunarodni zakon o ljudskim pravima. Oni sadrže opsežan popis ljudskih prava koja vlade moraju poštivati, štititi i ispunjavati.
Ekonomska, socijalna i kulturna prava
Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima stupio je na snagu 1976. Ljudska prava koja Pakt nastoji promovirati i štititi uključuju:
Filozof Immanuel Kant tvrdi da je pravo na slobodu jedino 'izvorno pravo' osobe.
Građanska i politička prava
Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i njegov prvi fakultativni protokol stupili su na snagu 1976. godine. Drugi fakultativni protokol usvojen je 1989. godine.
Pakt se bavi pravima kao što su sloboda kretanja, jednakost pred zakonom, pravo na pravično suđenje i pretpostavka nevinosti, sloboda misli, savjesti i vjere, sloboda mišljenja i izražavanja, mirno okupljanje, sloboda udruživanja, sudjelovanje u javnih poslova i izbora, te zaštite prava manjina. Zabranjuje proizvoljno lišenje života, mučenje, okrutno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, ropstvo i prisilni rad, proizvoljno uhićenje ili pritvaranje, proizvoljno miješanje u privatnost, ratnu propagandu, diskriminaciju i zagovaranje rasne ili vjerske mržnje.
Konvencije o ljudskim pravima
Niz međunarodnih ugovora o ljudskim pravima i drugih instrumenata usvojenih od 1945. proširio je tijelo međunarodnog prava o ljudskim pravima. Oni između ostalog uključuju sljedeće:
Vijeće za ljudska prava
Vijeće za ljudska prava, osnovano 15. ožujka 2006. od strane Opće skupštine i koje joj je izravno podređeno, zamijenilo je 60-godišnju Komisiju UN-a za ljudska prava kao ključno UN-ovo međuvladino tijelo odgovorno za ljudska prava. Vijeće se sastoji od 47 predstavnika država i ima zadatak jačati promicanje i zaštitu ljudskih prava diljem svijeta rješavanjem situacija kršenja ljudskih prava i davanjem preporuka o njima, uključujući odgovor na hitne situacije u vezi s ljudskim pravima.
Najinovativnija značajka Vijeća za ljudska prava je Univerzalni periodični pregled. Ovaj jedinstveni mehanizam uključuje pregled podataka o ljudskim pravima u svih 192 zemlje članice UN-a jednom svake četiri godine. Revizija je kooperativan, državno vođen proces, pod pokroviteljstvom Vijeća, koji svakoj državi pruža priliku da predstavi poduzete mjere i izazove s kojima se treba suočiti kako bi poboljšala stanje ljudskih prava u svojoj zemlji i ispunila svoje međunarodne obveze. Pregled je osmišljen kako bi se osigurala univerzalnost i jednakost tretmana za svaku zemlju.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava
Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava ima glavnu odgovornost za aktivnosti UN-a na polju ljudskih prava. Visoki povjerenik ima mandat odgovoriti na teška kršenja ljudskih prava i poduzeti preventivne mjere.
Ured visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) središnja je točka za aktivnosti Ujedinjenih naroda na području ljudskih prava. Služi kao tajništvo Vijeća za ljudska prava, ugovornih tijela (stručnih odbora koji nadziru poštivanje ugovora) i drugih tijela UN-a za ljudska prava. Također poduzima aktivnosti na polju ljudskih prava.
Većina temeljnih ugovora o ljudskim pravima ima nadzorno tijelo koje je odgovorno za reviziju provedbe tog ugovora od strane zemalja koje su ga ratificirale. Pojedinci čija su prava povrijeđena mogu podnijeti pritužbe izravno odborima koji nadziru sporazume o ljudskim pravima.
Ljudska prava podrazumijevaju i prava i obveze
Države preuzimaju obveze i dužnosti prema međunarodnom pravu da poštuju, štite i ispunjavaju ljudska prava.
Na individualnoj razini, dok imamo pravo na svoja ljudska prava, također bismo trebali poštivati ljudska prava drugih.
