Politički sustav je skup formalnih pravnih institucija koje čine “vladu” ili “državu”.
U nastavku se raspravlja o nekim zajedničkim političkim sustavima diljem svijeta.
1. Anarhija - Ovo se odnosi na odsutnost vlade, stanje u kojem nacija ili država djeluje bez središnjeg upravljačkog tijela. To označava odsutnost javnih komunalnih usluga ili usluga, nedostatak regulatorne kontrole, ograničene diplomatske odnose s drugim nacionalnim državama, te u većini slučajeva, društvo podijeljeno na različita naselja (ili feude) pod lokalnom vlašću.
2. Aristokracija – Aristokracija je oblik vladavine u kojem vlada nekoliko elitnih građana; ovo je obično u suprotnosti s demokracijom, u kojoj su svi građani sposobni vladati. Aristokracija promiče inherentni klasni sustav koji povezuje bogatstvo i etničku pripadnost sa sposobnošću i pravom vladanja.
3. Birokracija – Odnosi se na oblik vlasti u kojem neizabrani državni dužnosnici provode javne odgovornosti kako to diktiraju administrativne skupine za kreiranje politike. Pravila, propisi, procedure i ishodi formulirani su za održavanje reda, postizanje učinkovitosti i sprječavanje favoriziranja unutar sustava.
4. Kapitalizam – Odnosi se na oblik gospodarstva u kojemu proizvodnju pokreće privatno vlasništvo. Kapitalizam promiče ideju otvorenog natjecanja i proteže se od uvjerenja da je slobodno tržišno gospodarstvo – ono s ograničenom regulatornom kontrolom – najučinkovitiji oblik ekonomske organizacije. Njegovi zagovornici tvrde da kapitalizam promiče gospodarski rast, bolji životni standard, veću produktivnost i širi prosperitet; dok kritičari tvrde da kapitalizam inherentno promiče nejednakost, eksploataciju radničke klase i neodrživu upotrebu resursa i zemlje.
5. Kolonijalizam – Kolonijalizam je oblik upravljanja u kojem će nacija nastojati proširiti svoj suverenitet na druge teritorije. To uključuje širenje vlasti nacije izvan njenih granica. To često podrazumijeva okupaciju autohtonog stanovništva i iskorištavanje resursa u korist vladajuće nacije.
6. Komunizam – Ovo se odnosi na ideju zajedničkog, javnog vlasništva nad gospodarstvom, uključujući infrastrukturu, komunalne usluge i sredstva za proizvodnju. Komunizam se često postavlja kao kontrapunkt ekonomskoj stratifikaciji koja je temelj kapitalizma. Taj otpor raslojavanju ponekad također ima oblik vlasti jedne države, u kojoj se politička oporba ili neslaganje mogu ograničiti.
7. Demokracija – Ovo je oblik vladavine u kojem svi građani koji ispunjavaju uvjete imaju jednaku riječ u odlukama koje utječu na njihove živote.
8. Federalizam – To je oblik vlasti koji kombinira i dijeli ovlasti između centralizirane federalne vlasti i niza regionalnih i lokalnih vlasti. U ovom sustavu, skup država, teritorija ili pokrajina i samoupravni su i podliježu autoritetu široke, ujedinjene strukture vlasti. Ovo se smatra ravnotežom u pristupu koji pruža otprilike jednak status vlasti dvjema različitim razinama vlasti.
9. Feudalizam – To je društvena struktura koja se vrti oko vlasništva nad zemljom, plemstva i vojne obveze. To nije formalni način upravljanja, već se odnosi na način života u kojem oštre, hijerarhijske podjele razdvajaju plemićke klase, svećenstvo i seljaštvo.
10. Kleptokracija – Ovo je oblik vladavine u kojem je vladajuća stranka došla na vlast, zadržala vlast ili oboje, putem korupcije i krađe.
11. Meritokracija – Odnosi se na sustav vlasti u kojem se imenovanja i odgovornosti objektivno dodjeljuju pojedincima na temelju njihovih "zasluga" i postignuća.
12. Autoritarnost – Autoritarnu vladu karakterizira visoko koncentrirana i centralizirana moć koju održava politička represija i isključenje potencijalnih izazivača. Koristi političke stranke i masovne organizacije kako bi mobilizirao ljude oko ciljeva režima.
13. Autokracija - Autokracija je sustav vlasti u kojem je vrhovna politička vlast koncentrirana u rukama jedne osobe; nasuprot tome, jednostranačka država je vrsta vlade stranačkog sustava u kojoj nijednoj drugoj stranci nije dopušteno kandidirati kandidate na izborima.
14. Totalitarizam – To je ekstremna verzija autoritarizma – to je politički sustav u kojem država ima potpunu vlast nad društvom i nastoji kontrolirati sve aspekte javnog i privatnog života gdje god je to potrebno.
15. Diktatura – Diktatura se definira kao autokratski oblik vladavine u kojem vladom vlada pojedinac, „diktator“. Odnosi se na autokratski oblik apsolutne vladavine vodstva neograničenog zakonom, ustavima ili drugim političkim čimbenicima u državi.
16. Monarhija – U monarhiji, državom vlada pojedinac koji obično nasljeđuje prijestolje rođenjem i vlada doživotno ili do abdikacije.
17. Oligarhija – Ovo se odnosi na oblik vlasti kojim upravlja samo nekoliko, često bogati.
18. Teokracija – To je oblik vladavine u kojem vjerski vođe koji djeluju umjesto Boga vladaju državom.
19. Tehnokracija – To je oblik vladavine u kojem bi stručnjaci za tehnologiju imali kontrolu nad svim donošenjem odluka. Znanstvenici, inženjeri i tehnolozi koji imaju znanje, stručnost ili vještine činili bi upravno tijelo, umjesto političara, gospodarstvenika i ekonomista.
20. Republika – Republika je politički sustav u kojem vlada uglavnom ostaje podređena onima kojima se upravlja. Glavna karakteristika republike je da je vlada podložna narodu, a vođe se mogu opozvati.
