Žanrovi pisanja su ona književna djela koja se razlikuju po zajedničkim književnim konvencijama, na primjer, sličnostima u temi, temi, stilu, tipovima likova, temi, zajedničkim postavkama i ukupnom predvidljivom obliku.
Žanr je oznaka koja karakterizira elemente koje čitatelj može očekivati u književnom djelu. Glavni oblici književnosti mogu se pisati u različitim žanrovima.
Žanrovi mogu spadati u jednu od dvije kategorije:
- Fikcija su nečinjenični opisi i događaji koje je izmislio autor
- Non-fikcija je komunikacija u kojoj se opisi i događaji razumiju kao činjenični
Žanrovi fikcije
- Klasična – svaka kreativna pripovijest kojoj je dano posebno priznanje ili se smatra vrijednom akademske rasprave. Najčešća upotreba izraza općenito se odnosi na prozna djela kao što su romani ili kratke priče, za koje je priznato da imaju neki književni značaj ili zasluge.
- Suvremeni – koji žive ili se pojavljuju u isto vrijeme.
- Drama – književni žanr koji je predmet skladbi u stihovima ili prozi koje prikazuju priču kroz dijalog i izvedbu, obično za kazališnu predstavu.
- Basna – izmišljena priča, u prozi ili stihu, s određenim moralom ili poukom koja se prenosi čitatelju. Priča priču kroz korištenje životinja, legendarnih stvorenja, biljaka, neživih predmeta ili prirodnih sila kojima su dane ljudske kvalitete. Često se smatraju podžanrom fantazije.
- Fantazija – oblik književnog žanra koji uključuje magične i/ili natprirodne elemente kao dio radnje, okruženja ili teme. Mitologija i folklor često imaju jaku ulogu u fantastičnoj književnosti.
- Bajka – priča koja uključuje čarobne likove kao što su vile, vilenjaci, goblini, vještice, anđeli čarobnjaci, trolovi i životinje koje govore. Bajke su često namijenjene djeci.
- Folklor – je usmena povijest koju čuvaju ljudi kulture. Ona je u obliku glazbe, priča, povijesti, legendi i mitova koji se prenose s koljena na koljeno i održavaju ga na životu ljudi u kulturi. To je žanr književnosti koji je široko rasprostranjen, ali lažan i utemeljen na neutemeljenim uvjerenjima.
- Povijesna fikcija – priče koje su napisane kako bi prikazale vremensko razdoblje ili prenijele informacije o određenom vremenskom razdoblju ili povijesnom događaju. Obično je događaj ili vremensko razdoblje prošlo oko 30 godina.
- Horor – žanr fikcije koji ima za cilj, ili ima sposobnost da uplaši, uplaši, zgrozi ili zaprepasti svoje čitatelje ili gledatelje izazivanjem osjećaja užasa i užasa.
- Humor – književni žanr koji je pun zabave, mašte i uzbuđenja, koji nasmijava publiku ili namjerava izazvati zabavu ili smijeh. Ovaj žanr književnosti zapravo se može vidjeti i sadržan u svim žanrovima.
- Legenda – žanr folklora koji govori o određenoj osobi ili mjestu.
- Misterij – žanr fikcije koji se bavi rješavanjem zločina ili otkrivanjem tajni.
- Mitologija – legenda ili tradicionalna pripovijest, često dijelom utemeljena na povijesnim događajima, koja svojom simbolikom otkriva ljudsko ponašanje i prirodne pojave; često se odnose na postupke bogova.
- Poezija – stih i ritmično pisanje sa slikom koji izaziva emocionalni odgovor čitatelja.
- Realistička fikcija – priča koja se može dogoditi i istinita je u stvarnom životu
- Znanstvena fantastika – književna vrsta čiji je sadržaj maštovit, ali utemeljen na znanosti. Često nazivan znanstveno-fantastičnim, nagađa o alternativnim načinima života koje su omogućile tehnološke promjene.
- Kratka priča – fikcija velike sažetosti, obično nema podzapleta.
- Triler – književni žanr čija je primarna značajka to što kod čitatelja ili gledatelja izaziva snažne osjećaje uzbuđenja, tjeskobe, napetosti, napetosti, straha i drugih sličnih emocija – drugim riječima, žanr koji oduševljava publiku.
- Tall tale – duhovita priča s očitim pretjerivanjem, razmetljivim junacima koji čine nemoguće s dozom nonšalantnosti.
Žanrovi publicistike
- Narativna dokumentarna literatura – informacija zasnovana na činjenici koja je predstavljena u formatu koji priča priču.
- Eseji – kratka književna kompozicija koja odražava autorovo stajalište ili stav. Kratka književna kompozicija na određenu temu ili temu, obično u prozi i općenito analitička, spekulativna ili interpretativna.
- Biografija – pisani prikaz života druge osobe.
- Autobiografija – samonapisani prikaz vlastitog života.
- Govor – javno obraćanje ili otkrivanje
- Priručnik s uputama – knjiga s uputama koja se isporučuje s potrošačkim proizvodima kao što su vozila, kućanski aparati, igračke i računalne periferije
- Novinarstvo – izvještavanje o vijestima i aktualnim događajima
- Memoari – dugotrajno pisano djelo, što je osobni prikaz iz prve ruke koji se usredotočuje na određeno iskustvo ili situaciju.
- Referentne knjige – kao što su rječnik, tezaurus, enciklopedija, almanah ili atlas
- Knjiga za samopomoć – informacija s namjerom da čitatelje uputi u rješavanje osobnih problema
- Udžbenik – mjerodavan i detaljan činjenični opis neke stvari.
