Oluja je svako poremećeno stanje okoliša ili atmosfere astronomskog tijela koje posebno utječe na njegovu površinu, a snažno implicira loše vrijeme. Može biti obilježen značajnim poremećajima normalnih uvjeta kao što su jak vjetar, tornada, tuča, grmljavina i grmljavina (grmljavina), jake oborine (snježna oluja, kišna oluja), jaka kiša koja se smrzava (ledena oluja), jak vjetar (tropski ciklon, oluja s vjetrom) ), ili vjetar koji prenosi neku tvar kroz atmosferu kao u prašnoj oluji, mećavi, pješčanoj oluji itd.
Oluje, prirodni fenomen uzrokovan nasilnim atmosferskim poremećajima koji nastaju nad kopnom i vodom, predstavljaju veliku potencijalnu prijetnju cjelokupnom stanovništvu Zemlje zbog svoje rasprostranjenosti, veličine devastiranih područja i razmjera nastale štete.
Engleska riječ dolazi od riječi “šturmaz” što znači “buka, metež”.
Oluje nastaju kada se razvije središte niskog tlaka sa sustavom visokog tlaka koji ga okružuje. Ova kombinacija suprotstavljenih sila može stvoriti vjetrove i rezultirati stvaranjem olujnih oblaka poput kumulonimbusa. Mala lokalizirana područja niskog tlaka mogu nastati iz vrućeg zraka koji se diže s vrućeg tla, što rezultira manjim smetnjama kao što su vragovi prašine i vrtlozi.
Olujni udar je porast razine mora do kojeg dolazi tijekom tropskih ciklona, intenzivnih oluja također poznatih kao tajfuni ili uragani.
1. Snježna oluja – Snježna oluja je jaka snježna oluja koju karakteriziraju jaki stalni vjetrovi od najmanje 56 km/h (35mph) i koja traje dulje vrijeme – obično 3 sata ili više. Prizemna mećava je vremensko stanje u kojem snijeg ne pada, ali se rastresiti snijeg na tlu podiže i raznosi jakim vjetrom.
2. Cikloni bombi – Ovo je brzo produbljivanje ciklonskog područja niskog tlaka srednje geografske širine, koje se obično događa iznad oceana, ali se može dogoditi i na kopnu. Vjetrovi tijekom ovih oluja mogu biti jaki poput tajfuna ili uragana.
3. Obalna oluja – Veliki vjetrovi valovi i/ili olujni udar koji pogađaju obalno područje nazivaju se obalnom olujom. Njihovi utjecaji uključuju eroziju obale i obalne poplave.
4. Derecho – Derechos su brze trake grmljavine s razornim vjetrovima. Vjetrovi mogu biti jaki poput onih u uraganima ili čak tornadima! Za razliku od uragana i tornada, ovi vjetrovi slijede ravne linije. Ove oluje s vjetrom nastaju u kasno proljeće i ljeto.
5. Vrag od prašine – Prašni vragovi su mali stupovi zraka koji se okreću prema gore koje možemo vidjeti zbog prašine i krhotina koje skupljaju sa tla.
6. Oluja prašine – Oluja prašine je zid od prašine i krhotina koji jaki vjetrovi od grmljavine raznose u područje. Zid prašine stvoren olujom prašine može biti dug miljama i visok nekoliko tisuća stopa. Oluje prašine događaju se na mnogim mjestima diljem svijeta. Većina svjetskih oluja prašine događa se na Bliskom istoku i sjevernoj Africi.
7. Vatrena oluja – Vatrena oluja je ogroman i destruktivan požar koji proizvodi vlastiti sustav vjetra. To je prirodna pojava koja se razvija tijekom nekih od najznačajnijih šumskih i šumskih požara. Vatrena oluja nastaje kao rezultat "efekta dimnjaka" jer toplina izvorne vatre uvlači sve više okolnog zraka.
8. Bura – Ekstratropska oluja s trajnim vjetrovima između 34-48 čvorova (39-55 mph ili 63-90 km/h).
9. Tuča – Vrsta oluje u kojoj s neba padaju ledene kugle, zvane tuča. Tuča se obično javlja tijekom redovitih grmljavina.
10. Hipertrus – Hipertrska je ekstremna vrsta tropskog ciklona koji nastaje u ekstremno toplim vodama (oko 50°C/122°F). Ovo povećanje temperature obično je uzrokovano supervulkanskim erupcijama, velikim globalnim zatopljenjem ili velikim udarom kometa ili asteroida. Ova oluja ima zabilježenu brzinu vjetra od 247 mph (397 km/h).
11. Ledena oluja – Ledene oluje su jedan od najopasnijih oblika zimskih oluja. Ledena oluja je vrsta zimske oluje koju karakterizira ledena kiša, također poznata kao glazura. Američka nacionalna meteorološka služba definira ledenu oluju kao oluju koja rezultira nakupljanjem leda od najmanje 0,25 inča (6,4 mm) na izloženim površinama.
12. Microburst – Lokalizirani stup zraka koji tone (silazni mlaz) unutar grmljavinskog nevremena i obično manji od ili jednak 2,5 milje u promjeru. Mikroprojekti mogu uzrokovati velika oštećenja na površini, au nekim slučajevima mogu biti opasni po život. Postoje dvije primarne vrste mikrorafala – 1) mokri mikroprafovi i 2) suhi mikroprafovi. Vlažne mikroprovale popraćene su značajnim oborinama.
13. Oceanska oluja ili morska oluja – Olujni uvjeti na moru definirani su kao trajni vjetrovi od 48 čvorova (55 mph ili 90 km/h) ili više.
14. Snježna oluja – Jak snijeg koji se nakuplja brzinom većom od 5 centimetara (2 inča) na sat i traje nekoliko sati.
15. Vlaha – iznenadno povećanje brzine vjetra od najmanje 16 čvorova (30 km/h) ili više, tijekom jedne minute ili dulje. Uključuje nekoliko kraćih promjena brzine vjetra ili udara. Veha se često naziva po vremenskim pojavama koje ih prate, kao što su kiša, tuča ili grmljavina. Iznenadni početak pojačanja vjetra od najmanje 16 čvorova (30 km/h) ili više koji traje najmanje jednu minutu.
16. Oluja s grmljavinom – Oluja s grmljavinom je vrsta oluje koja je generirala i munje i grmljavinu. Obično ga prate oborine. Grmljavina se događa u cijelom svijetu, s najvećom učestalošću u predjelima tropskih kišnih šuma gdje postoje uvjeti visoke vlažnosti i temperature uz atmosfersku nestabilnost. Grmljavina se događa kada se visoke razine kondenzacije formiraju u volumenu nestabilnog zraka koji stvara duboko, brzo, uzlazno kretanje u atmosferi.
17. Tornado – Tornado je nasilno rotirajući stup zraka koji se proteže od grmljavine do tla. Obično je izgled tamnog oblaka u obliku lijevka. Često tornadu prethode ili su povezani s grmljavinom i zidnim oblakom. Često se nazivaju najrazornijim olujama.
18. Tropski ciklon – Tropski ciklon, koji se naziva i tajfun ili uragan, intenzivna je kružna oluja koja potječe iznad toplih tropskih oceana i karakterizira je nizak atmosferski tlak, jaki vjetrovi i jaka kiša.
19. Oluja s vjetrom — Oluja obilježena jakim vjetrom s malo ili bez oborina.
1. Pad temperature – Ako dođe do postupnog ili oštrog pada s toplog na hladno, to bi moglo značiti da se oluja brzo približava. To je zbog toplog, vlažnog zraka odozdo koji se sudara s hladnim, suhim zrakom odozgo. Kada se to dogodi, stvaraju se optimalni uvjeti za nastanak nevremena, zbog čega ljeti ima mnogo noćnih grmljavina.
2. Veliki, valoviti oblaci – Veliki, valoviti oblaci koji nastavljaju rasti kako se dan zagrijava poznati su kao kumulusni oblaci. Oni su uobičajeni ljetni oblak i obično rastu bržom brzinom okomito nego vodoravno. Jednom kada sudar toplih i hladnih temperatura dosegne ravnotežu s okolnim zrakom, vrh kumulusnog oblaka se spljošti i potamni.
3. Pad atmosferskog tlaka - Ako se barometarski tlak smanji, to signalizira pogoršanje vremena, što rezultira olujama obično oko 12 do 24 sata kasnije.
4. Zamračenje oblaka - Oblaci koji ukazuju na dolazak oluje možda nisu uvijek crni. Ponekad mogu imati različite nijanse zelene, žute, pa čak i ljubičaste. Oblaci postaju tamni i gusti da zaklanjaju sunce, što znači da dolazi oluja.
5. Vremenski program to predviđa - siguran znak da dolazi oluja je ako je predviđa vaš lokalni vremenski program.
