Back to the topics list

modeli demokracije

Budući da veliki broj nas već zna značenje demokracije, sada gledamo na suprotstavljanje demokracije različitim oblicima totalitarizma.

CILJEVI UČENJA

Do kraja ove teme od vas se očekuje

• Shvatite značenje demokracije
• Razumjeti različite modele demokracije
• Razumjeti različite značajke različitih modela demokracije

Demokracija se odnosi na vladavinu naroda od strane ljudi za ljude. Rad Benjamina Barbera daje nam kartu razumijevanja razlika između različitih modela demokracije.

NEOLIBERALNA DEMOKRATIJA

Za to se kaže da je normativni model demokracije, to je bio osnovni princip djelovanja političkih lidera i to je model za koji smo najviše navikli slušati. Ovaj model će ga većina političkih vođa i medija nazivati “demokracijom”, to je ono što je Barber nazvao radikalnom liberalnom demokracijom, trenutno poznatom kao neoliberalizam.

Tržišni liberali , neokonzervativci ili libertarijanci naziv je za zagovornike neoliberalne demokracije. Naglašavaju na;

• Radikalni individualizam kao i individualna sloboda uvelike definirani u smislu prava vlasništva.
• Duboka odvojenost građanskog života od privatnog života.
• Minimiziranje općeg neprijateljstva i uloge vlade prema svim oblicima kolektivnog djelovanja.
• Poticanje zamjene drugih standarda raspodjele prava i resursa slobodnim tržištem.
• Davanje prioriteta slovu zakona u odnosu na demokratski proces.
• Opća istina i politička istina temelji se na činjenicama.
• Demokracija i kapitalizam su neodvojivi.

KOMUNITARNI MODEL

Prema Barberu, ovaj model se bavi slomom vrijednosti zajednice i društvene solidarnosti. Međutim, komunitaristi vjeruju da su ti problemi rezultat pretjeranog individualizma koji je središnji za neoliberalnu demokraciju. Prema Barberu, komunitarizam naglašava;

• Duboko razdvajanje građanskog i privatnog života.
• Na naš osjećaj sebe utječu naše zajednice.
• Vrijednosti zajednice moraju imati središnju ulogu ispred vrijednosti demokracije.
• Vrijednosti zajednice nastaju u privatnom životu.
• Mora postojati kontrola vrijednosti slobodnog tržišta kako one ne bi potkopale vrijednosti zajednica.

MODEL PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE

Barber ovaj model naziva “jakom demokracijom”. Time se pokušava rekonceptualizirati civilno društvo kao mjesto koje nije samo utemeljeno na društvenim ili privatnim vrijednostima, već kao istinski javni prostor između tržišta i vlade. Participatorna demokracija:

• Dijeli s komunitaristima mišljenje da smo prije svega društvena bića.
• Civilno društvo mora biti snažno kako bi posredovalo između tribalističkih tendencija radikalnog komunitarizma i privatizacijske i moralno korozivne sile tržišta.
• Građanski život je cilj sam po sebi, a ne samo sredstvo za postizanje cilja.
• Istina politike ne može se jednostavno pronaći u dekontekstualiziranim činjenicama.

Prema Barberu, civilno društvo je kritičan prostor u istinski demokratskom društvu.