Kasno moderno razdoblje, koje se široko proteže od kasnog 18. stoljeća do početka 20. stoljeća, označava ključnu eru u ljudskoj povijesti koju karakteriziraju duboke transformacije u političkim, ekonomskim, društvenim i tehnološkim domenama. Ovo je razdoblje bilo svjedokom kulminacije prosvjetiteljstva, industrijske revolucije i uspona nacionalnih država, postavljajući temelje za suvremeni svijet. Ova lekcija istražuje ključne aspekte kasnog modernog razdoblja, njegove značajne događaje i njegov trajni utjecaj na modernu povijest.
Prosvjetiteljstvo, filozofski pokret 18. stoljeća, naglašava razum, individualizam i skepticizam tradicionalnih institucija. Filozofi poput Johna Lockea, Voltairea i Jean-Jacquesa Rousseaua zalagali su se za prava pojedinaca i koncept društvenih ugovora. To je razdoblje potaknulo propitivanje i kritičko razmišljanje, utječući na razne političke revolucije i reforme.
Porijeklom iz Velike Britanije u kasnom 18. stoljeću, industrijska revolucija označila je pomak od agrarnih, obrtničkih gospodarstava prema gospodarstvima kojima dominiraju industrija i proizvodnja strojeva. Ovu transformaciju potaknule su inovacije kao što su parni stroj, tkalački stan i električni tkalački stan. Značajno je povećao produktivnost, ali je doveo i do društvenih promjena, uključujući urbanizaciju i uspon tvorničke radničke klase.
Kasno moderno razdoblje bilo je vrijeme značajnih političkih preokreta. Američka revolucija (1775.-1783.) i Francuska revolucija (1789.-1799.) bile su ključne u promicanju ideja slobode, jednakosti i bratstva. Te su revolucije nadahnule druge pokrete diljem svijeta, oblikujući moderni koncept nacionalnih država temeljen na zajedničkoj povijesti, kulturi i jeziku, a ne samo na vladavini monarha ili carstava.
Tijekom kasnog 18. i 19. stoljeća europske su sile proširile svoja carstva, koloniziravši velike dijelove Afrike, Azije i Amerike. Ovo doba imperijalizma bilo je vođeno željom za resursima, tržištima za proizvedenu robu i širenjem zapadnih vrijednosti. Kolonijalizam je imao duboke učinke na kolonizirana društva, preoblikujući njihova gospodarstva, društvene strukture i kulturne prakse.
Kasno moderno razdoblje obilježeno je brzim tehnološkim napretkom koji je transformirao svakodnevni život. Telegraf, izumljen 1830-ih, i telefon 1870-ih revolucionarizirali su komunikaciju. Motor s unutarnjim izgaranjem, razvijen u kasnom 19. stoljeću, utro je put automobilima i zrakoplovima, promijenivši prijevoz i ratovanje. Ove inovacije nisu samo napredovale ekonomije, već su imale i značajne društvene implikacije, mijenjajući stil života i društvene norme.
Ovo je doba također doživjelo revolucionarna znanstvena otkrića. Teorija evolucije Charlesa Darwina, objavljena 1859., dovela je u pitanje tradicionalna stajališta o biologiji i ljudskom podrijetlu. Napredak u fizici, posebice razvoj teorije elektromagnetizma i počeci kvantne mehanike, promijenio je razumijevanje prirodnog svijeta. Ova znanstvena dostignuća postavila su temelje za moderna znanstvena istraživanja i tehnološke inovacije.
Kasno moderno razdoblje donijelo je značajne promjene u kulturi i umjetnosti, odražavajući šire društvene promjene. Romantični pokret, koji je naglašavao emocije i individualizam, bio je odgovor na usredotočenost prosvjetiteljstva na razum. Kasnije su realistički i modernistički pokreti nastojali uhvatiti realnost industrijskog društva i istražiti nove perspektive u umjetnosti, književnosti i glazbi. Ovo razdoblje kulturnih promjena pridonijelo je raznolikom krajoliku suvremene kulture.
Kasno 19. i rano 20. stoljeće karakterizirao je porast nacionalizma i vojnih saveza između velikih sila, pripremajući pozornicu za globalne sukobe. Kulminacija ovih napetosti bio je Prvi svjetski rat (1914.-1918.), sukob koji je uključio mnoge velike svjetske sile i doveo do značajnih političkih promjena, uključujući kraj mnogih monarhija i ponovno iscrtavanje nacionalnih granica. Versajski ugovor, potpisan 1919., formalno je okončao rat, ali je također posijao sjeme budućih sukoba.
Kasno moderno razdoblje duboko je utjecalo na tijek moderne povijesti, oblikujući današnje političke, ekonomske, društvene i kulturne krajolike. Koncepti demokracije, industrijalizacije, nacionalnog identiteta i znanstvenog racionalizma, koji su se pojavili ili su se značajno razvili tijekom ove ere, nastavljaju utjecati na globalna zbivanja. Slično tome, posljedice kolonijalizma i geopolitičkih promjena proizašlih iz Prvog svjetskog rata osjećaju se i danas. Razumijevanje kasnog modernog razdoblja bitno je za razumijevanje složenosti suvremenog svijeta.
