Europska povijest je složena, raznolika i proteže se tisućama godina. Obuhvaća različita ključna razdoblja, značajne događaje i utjecajne ličnosti koje su oblikovale svijet. Ova će lekcija putovati kroz ključne trenutke i dinamike koji su definirali prošlost kontinenta.
Zabilježena povijest Europe počinje s starom Grčkom i Rimom, kolijevkama zapadne civilizacije. Stari Grci osnovali su gradove-države, poput Atene i Sparte, i dali značajan doprinos u filozofiji, znanosti i umjetnosti. Demokracija, koncept koji je središnji u modernim društvima, vuče korijene iz Atene oko 5. stoljeća prije Krista.
Rimsko Carstvo, koje je cvjetalo od 27. godine prije Krista do 476. godine, bilo je poznato po svojim inženjerskim čudima, pravnim sustavima i vojnim osvajanjima. Carstvo je značajno utjecalo na europski jezik, kulturu i upravljanje. Pad Rima 476. godine uveo je srednji vijek.
Srednjovjekovno razdoblje, koje traje od 5. do kasnog 15. stoljeća, obilježeno je feudalnim sustavom, širenjem kršćanstva i čestim sukobima. Tijekom tog razdoblja Rimokatolička crkva postala je dominantna sila koja je vodila duhovni život i politiku.
Crna smrt, razorna pandemija, pogodila je Europu sredinom 14. stoljeća, ubivši procjenjuje se da je jedna trećina stanovništva. Ova tragedija donijela je značajne ekonomske, društvene i kulturne promjene.
U kasnijem srednjem vijeku došlo je do uspona sveučilišta, oživljavanja interesa za antičke tekstove i početaka renesanse.
Renesansa, koja obuhvaća razdoblje od 14. do 17. stoljeća, obilježila je razdoblje obnovljenog zanimanja za umjetnost, znanost i istraživanje. Podrijetlom iz Italije, proširio se Europom, donoseći fokus na humanizam i potencijal pojedinca.
Pojavile su se značajne ličnosti poput Leonarda da Vincija, Michelangela i Galilea Galileija, čiji su doprinosi u umjetnosti, kiparstvu i znanosti ostavili trajno nasljeđe. Izum tiskarskog stroja od strane Johannesa Gutenberga oko 1440. godine bio je ključni trenutak koji je omogućio širenje znanja i ideja.
Tijekom 15. i 16. stoljeća europski su istraživači, motivirani bogatstvom, teritorijem i širenjem kršćanstva, krenuli na putovanja diljem svijeta. Značajni primjeri su putovanje Kristofora Kolumba 1492., koje je dovelo do otkrića Amerike, i put Vasca da Game do Indije. Ta su istraživanja imala duboke implikacije na globalnu trgovinu, kolonizaciju i razmjenu dobara i kultura.
U 16. stoljeću došlo je do reformacije, pokreta protiv običaja i vjerovanja Rimokatoličke crkve, koji su predvodile ličnosti poput Martina Luthera i Johna Calvina. Reformacija je rezultirala stvaranjem protestantskih crkava i zapalila vjerske sukobe diljem Europe, uključujući Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.), koji je razorio veći dio kontinenta.
Prosvjetiteljstvo je u 18. stoljeću naglašavalo razum, znanost i prava pojedinca. Filozofi poput Johna Lockea i Jean-Jacquesa Rousseaua utjecali su na demokratske ideale i reforme.
U ovom razdoblju došlo je i do revolucija koje su preoblikovale Europu, posebice Francuske revolucije (1789.-1799.), koja je dovela do uspona Napoleona Bonapartea. Revolucija je promicala ideale slobode, jednakosti i bratstva, ali je također dovela do godina nemira i sukoba diljem Europe.
U 19. stoljeću započela je industrijska revolucija koja je započela u Britaniji i proširila se po cijeloj Europi. U ovom razdoblju došlo je do značajnog tehnološkog napretka, urbanizacije i promjena u društvenim i ekonomskim strukturama. Međutim, donio je i izazove poput iskorištavanja radne snage i degradacije okoliša.
Isto razdoblje svjedočilo je vrhuncu europskog imperijalizma, s nacijama koje su se natjecale za kolonije diljem svijeta. Ovo širenje bilo je potaknuto potražnjom za sirovinama i tržištima za proizvedenu robu, ali je često rezultiralo iskorištavanjem i ugnjetavanjem autohtonih naroda.
20. stoljeće obilježila su dva svjetska rata koja su razorno utjecala na Europu i svijet. Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i Drugi svjetski rat (1939.-1945.) doveli su do neviđenih gubitaka života, razaranja i prekrajanja državnih granica. Posljedice Drugog svjetskog rata dovele su do uspona Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza kao supersila i početka ere hladnog rata.
Nakon Drugog svjetskog rata, europske su nacije nastojale osigurati mir i stabilnost putem ekonomske i političke integracije. To je dovelo do stvaranja Europske ekonomske zajednice (EEZ) 1957., preteče Europske unije (EU), osnovane 1993. EU je odigrala značajnu ulogu u promicanju suradnje, demokracije i ljudskih prava u Europi.
Danas se Europa suočava s novim izazovima i prilikama, uključujući migracije, klimatske promjene i razvoj globalne politike. Razumijevanje njezine povijesti ključno je za navigaciju njezinom budućnošću.
