Guptino carstvo, koje se proteže od otprilike 320. CE do 550. CE, često se naziva "zlatnim dobom" drevne Indije. Ovo je razdoblje obilježeno značajnim postignućima u umjetnosti, znanosti i političkoj organizaciji, što je postavilo temelje budućim indijskim civilizacijama i utjecalo na širu regiju južne Azije.
Osnivanje i proširenje
Guptino carstvo osnovao je Sri Gupta oko 240. godine n. e., ali pod Chandraguptom I. (vladavina 320.-335. n. e.) carstvo je istinski počelo cvjetati. Chandragupta I. proširio je svoje kraljevstvo bračnim savezima i vojnim osvajanjima, učvrstivši vlast u plodnim ravnicama Ganga. Njegovi nasljednici, Samudragupta i Chandragupta II Vikramaditya, dodatno su proširili teritorije carstva kako bi obuhvatili veći dio indijskog potkontinenta.
Administracija i upravljanje
Vladari Gupta uspostavili su centralizirani oblik vlasti, ali su dopustili značajnu autonomiju selima i lokalnim administrativnim jedinicama. Carstvo je bilo podijeljeno na provincije, kojima su upravljali namjesnici koji su često bili kraljevski, osiguravajući lojalnost središnjoj vlasti. Gupte su uvele jedinstveni sustav zakona i reda i kovanja novca koji je olakšao trgovinu i trgovinu u cijeloj regiji.
Umjetnost i arhitektura
Razdoblje Gupta poznato je po izvanrednim postignućima na području umjetnosti i arhitekture. Hramovi izgrađeni tijekom ove ere, poput hrama Dashavatara u Deogarhu, imaju zamršene dizajne i ukazuju na visoko razvijene arhitektonske stilove. Guptine skulpture, viđene u špiljama Ajanta, prikazuju finoću u umjetnosti s detaljnim ljudskim figurama i izražajnim licima koji prenose širok raspon emocija i narativa.
Književnost i obrazovanje
Ovo je doba svjedočilo renesansi u sanskrtskoj književnosti, utjelovljenoj u djelima Kalidase, koji se naširoko smatra najvećim sanskrtskim pjesnikom i dramaturgom. Njegove kreacije, poput "Shakuntala" i "Meghaduta", slavljene su zbog svoje poetske ljepote i emocionalne dubine. Obrazovanje je napredovalo s osnivanjem sveučilišta kao što je Nalanda, privlačeći studente iz cijelog svijeta i služeći kao centar za učenje u područjima poput teologije, medicine, matematike i prava.
Znanost i matematika
Guptino razdoblje obilježeno je znatnim napretkom u znanosti i matematici. Aryabhata, jedan od najvećih matematičara i astronoma drevne Indije, pripadao je tom razdoblju. Njegovo djelo "Aryabhatiya", nastalo 499. godine CE, ocrtava značajne astronomske teorije i matematičke koncepte, uključujući aproksimaciju pi ( \(\pi\) ) kao \(3.1416\) i uvođenje koncepta nule. Aryabhata je također postavio teoriju da se Zemlja okreće oko svoje osi, što je bila revolucionarna ideja za njegovo vrijeme. Drugi znanstvenici poput Varahamihire pridonijeli su područjima kao što su astrologija, astronomija i meteorologija, sastavljajući radove koji su obuhvatili širok raspon znanstvenih spoznaja dostupnih tijekom Guptine ere.
Ekonomija i trgovina
Carstvo Gupta je ekonomski napredovalo zahvaljujući svom strateškom položaju, koji je olakšavao trgovinu sa Sredozemljem, jugoistočnom Azijom i unutrašnjim dijelovima Indije. Poljoprivredna produktivnost zabilježila je značajan rast zahvaljujući primjeni naprednih poljoprivrednih tehnika i sustava navodnjavanja, čime se osigurava sigurnost hrane i višak za trgovinu. Gupte su izdale brojne kovanice, pretežno izrađene od zlata, koje služe kao dokaz njihovog bogatstva i standardiziranog gospodarskog poslovanja.
Religija i filozofija
Hinduizam je doživio preporod tijekom Guptine ere, uz značajno pokroviteljstvo Gupta kraljeva. U tom razdoblju sastavljeni su i finalizirani mnogi hinduistički spisi i tekstovi, uključujući Purane, koji su igrali ključnu ulogu u širenju vjerskog znanja. Međutim, Gupte su bile poznate po svojoj toleranciji i podršci i drugim religijama, uključujući budizam i džainizam, o čemu svjedoči izgradnja i održavanje stupova i samostana diljem njihova carstva.
Pad i nasljeđe
Pad Guptinog carstva započeo je sredinom 6. stoljeća, zahvaljujući kombinaciji čimbenika uključujući unutarnje sukobe, slabe nasljednike i invazije Huna. Unatoč konačnom padu carstva, njegovo zlatno doba ostavilo je neizbrisiv trag na indijskom potkontinentu, utječući na buduće generacije u područjima upravljanja, kulture, religije i znanosti. Doprinosi Guptinog carstva, posebno u matematici, književnosti i umjetnosti, nastavljaju se slaviti i proučavati diljem svijeta, naglašavajući univerzalnu privlačnost i trajno nasljeđe zlatnog doba ove drevne civilizacije. Guptino carstvo sažima razdoblje iznimnog intelektualnog, kulturnog i političkog napretka koje je značajno oblikovalo tijek indijske povijesti. Njegovo naslijeđe, duboko ukorijenjeno u kulturno nasljeđe Indije, nastavlja nadahnjivati i intrigirati znanstvenike, povjesničare i entuzijaste diljem svijeta.
