Polarna svjetlost, poznata i kao Aurora Borealis, prirodni je fenomen koji boji noćno nebo bojama koje oduzimaju dah. Ovaj očaravajući prikaz događa se u područjima visoke geografske širine oko Arktika i Antarktika. U ovoj lekciji istražit ćemo znanost koja stoji iza sjevernog svjetla, uključujući njihovu povezanost s astronomijom i geografijom.
Polarna svjetlost rezultat je sudara između nabijenih čestica sa Sunca i molekula u Zemljinoj atmosferi. To se uglavnom događa u blizini polova zbog Zemljinog magnetskog polja.
Raznolikost boja koje se vide u sjevernom svjetlu ovisi o vrsti molekula plina s kojima se solarne čestice sudaraju i nadmorskoj visini na kojoj se ti sudari događaju. Molekule kisika iznad 150 milja nadmorske visine emitiraju crveno svjetlo, dok na nižim visinama emitiraju zeleno svjetlo. Molekule dušika proizvode plavo ili ljubičasto-crveno svjetlo ovisno o vrsti sudara.
Astronomija nam pomaže razumjeti solarnu aktivnost koja dovodi do sjevernog svjetla. Sunčeve baklje i izbacivanje koronalne mase oslobađaju ogromne količine nabijenih čestica u svemir. Kada te čestice stignu do Zemlje, Zemljino magnetsko polje usmjerava ih prema polovima, što je proces koji se najbolje razumije kroz proučavanje geografije i Zemljinih magnetskih svojstava.
Geografski gledano, najbolja mjesta za promatranje polarnog svjetla su u "zoni Aurore", području otprilike između geografske širine od 65 do 72 stupnja sjeverno i južno. Na sjevernoj hemisferi, zemlje poput Norveške, Švedske, Finske, Kanade i Aljaske u SAD-u glavna su mjesta za promatranje.
Zemljino magnetsko polje, također poznato kao magnetosfera, igra ključnu ulogu u stvaranju polarne svjetlosti. Magnetosfera štiti Zemlju od solarnog vjetra, struje nabijenih čestica koje izviru iz sunca. Kada solarni vjetar naiđe na magnetosferu, neke čestice bivaju zarobljene i ubrzane prema polovima, gdje se sudaraju s atmosferskim plinovima, što rezultira polarnim svjetlom.
Za najbolji doživljaj promatranja polarne svjetlosti preporučuje se biti što dalje od gradskog svjetlosnog zagađenja i odabrati noć s vedrim nebom. Polarna svjetlost može se pojaviti u bilo koje doba noći, ali najčešće se vidi između 21:00 i 2:00 po lokalnom vremenu.
Osim svoje zapanjujuće vizualne ljepote, polarna svjetlost ima značajnu kulturnu i povijesnu važnost u regijama u kojima je vidljiva. Mnoge autohtone i lokalne kulture imaju mitove i legende koji objašnjavaju svjetla, a postala su glavna atrakcija za turiste koji žele doživjeti njihovu magiju.
U zaključku, polarna svjetlost prekrasan je prirodni fenomen koji kombinira elemente astronomije i geografije kako bi stvorio blistav prikaz na noćnom nebu. Razumijevanje znanosti koja stoji iza sjevernog svjetla povećava našu zahvalnost prema ovom spektaklu koji ulijeva strahopoštovanje.
