Back to the topics list

kardiovaskularnih bolesti

Razumijevanje kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti (KVB) odnose se na klasu bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile. KVB uključuje stanja kao što su koronarna arterijska bolest, srčani udar, visoki krvni tlak, moždani udar i zatajenje srca. Kardiovaskularni sustav, koji se sastoji od srca i krvnih žila, vitalan je za prijenos hranjivih tvari, kisika i hormona do stanica cijelog tijela i uklanjanje otpadnih tvari.

Kardiovaskularni sustav

Kardiovaskularni sustav sastoji se od srca, koje je mišićna pumpa, i mreže krvnih žila, uključujući arterije, vene i kapilare. Srce pumpa krv po cijelom tijelu, opskrbljujući tkiva kisikom i hranjivim tvarima i uklanjajući ugljični dioksid i druge otpadne tvari. Proces protoka krvi počinje kada se srce steže, gurajući krv u arterije. Krv se kroz vene vraća u srce i ciklus se nastavlja. Ovaj sustav je ključan za održavanje života i podržavanje tjelesnih funkcija.

Vrste kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti mogu utjecati na bilo koji dio kardiovaskularnog sustava. Evo nekih uobičajenih vrsta:

• Bolest koronarnih arterija (CAD) : Ova bolest je uzrokovana nakupljanjem plaka u arterijama srca, što može smanjiti dotok krvi u srčani mišić.
• Srčani udar : također poznat kao infarkt miokarda, događa se kada je protok krvi u dijelu srca blokiran, uzrokujući oštećenje srčanog mišića.
• Hipertenzija (visoki krvni tlak) : ovo se stanje događa kada je sila pritiska krvi na stijenke krvnih žila prevelika, što s vremenom može oštetiti srce i krvne žile.
• Moždani udar : Događa se kada je dotok krvi u dio mozga prekinut ili smanjen, sprječavajući moždano tkivo da dobije kisik i hranjive tvari. Moždani udar može biti uzrokovan začepljenjem (ishemijski moždani udar) ili pucanjem krvne žile (hemoragijski moždani udar).
• Zatajenje srca : ovo stanje znači da srce ne pumpa krv onako kako bi trebalo. Može biti posljedica drugih srčanih bolesti koje su oštetile srce, čineći ga slabim ili ukočenim.

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

Nekoliko čimbenika može povećati rizik od razvoja KVB. Neki od njih se mogu kontrolirati, dok drugi ne mogu. Čimbenici rizika uključuju:

• Čimbenici koji se ne mogu kontrolirati : dob, spol i obiteljska povijest. Muškarci su općenito izloženi većem riziku u mlađoj dobi, a obiteljska povijest bolesti srca povećava vaš rizik.
• Čimbenici koji se mogu kontrolirati : pušenje, visoki krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes, pretilost, tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana.

Razumijevanje krvnog tlaka

Krvni tlak je sila kojom krv djeluje na stijenke krvnih žila. Mjeri se u milimetrima žive (mmHg) i prikazuje kao dvije vrijednosti: sistolički (tlak kada srce kuca) i dijastolički (tlak kada srce miruje). Normalan krvni tlak je obično oko 120/80 mmHg. Visoki krvni tlak ili hipertenzija definira se kao stalno visoko očitanje od 140/90 mmHg ili više.

Prevencija i liječenje kardiovaskularnih bolesti

Prevencija kardiovaskularnih bolesti uključuje upravljanje čimbenicima rizika kroz promjene načina života i, u nekim slučajevima, lijekove. Ključne strategije prevencije uključuju:

• Zdrava prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima.
• Bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću.
• Izbjegavanje upotrebe duhana.
• Održavanje zdrave težine.
• Kontrola krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa.

Liječenje KVB ovisi o specifičnoj bolesti i njezinoj težini. Tretmani mogu uključivati ​​promjene načina života, lijekove, au nekim slučajevima i kirurške zahvate poput angioplastike ili operacije srčane premosnice.

Razumijevanje kolesterola

Kolesterol je voštana tvar koja se nalazi u krvi. Neophodan je za izgradnju stanica, ali previše kolesterola može dovesti do nakupljanja plaka u arterijama, povećavajući rizik od srčanih bolesti. Postoje dvije glavne vrste kolesterola: LDL (lipoprotein niske gustoće) i HDL (lipoprotein visoke gustoće). LDL se često naziva "lošim" kolesterolom jer doprinosi nakupljanju plaka, dok se HDL smatra "dobrim" kolesterolom jer pomaže ukloniti LDL iz arterija.

Značaj tjelovježbe za zdravlje srca

Redovita tjelovježba ključna je za održavanje zdravog srca. Može pomoći u kontroli težine, smanjiti rizik od razvoja visokog krvnog tlaka i poboljšati razinu kolesterola. Tjelesna aktivnost pomaže u jačanju srčanog mišića, čineći ga učinkovitijim u pumpanju krvi. Ciljajte na najmanje 150 minuta aerobne vježbe umjerenog intenziteta ili 75 minuta aerobne vježbe jakog intenziteta tjedno, zajedno s aktivnostima jačanja mišića dva ili više dana u tjednu.

Obrazovni uvid

Razumijevanje kardiovaskularnih bolesti, njihovih uzroka, čimbenika rizika i metoda prevencije može osnažiti pojedince da preuzmu kontrolu nad zdravljem svog srca. Donošenjem informiranih odluka o prehrani, tjelovježbi i načinu života ljudi mogu značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti povezanih sa srcem. Od ključne je važnosti biti svjestan simptoma bolesti srca i potražiti liječničku pomoć ako osjetite znakove srčanog, moždanog udara ili drugih kardiovaskularnih problema.