Britansko carstvo, koje se proteglo od kasnog 16. stoljeća do sredine 20. stoljeća, bilo je najveće carstvo u povijesti i više od jednog stoljeća bilo je vodeća globalna sila. Ova lekcija istražuje uspon, administraciju, utjecaj i pad Britanskog Carstva, usredotočujući se na njegovu ulogu u modernoj povijesti i kasnom modernom razdoblju.
Rođenje Britanskog Carstva može se pratiti unatrag do kraja 16. i početka 17. stoljeća, koje karakterizira osnivanje prekomorskih kolonija i trgovačkih postaja. Ključni pothvati kao što je East India Company osnovana 1600. i naselje Jamestown u Virginiji 1607. označili su početak britanske prekomorske ekspanzije. Carstvo je bilo motivirano trgovinom, željom za novim zemljama i širenjem kršćanstva.
Industrijska revolucija, koja je započela u kasnom 18. stoljeću, potaknula je Britansko Carstvo u novu eru ekspanzije. Britanska industrijska snaga omogućila joj je dominaciju međunarodnom trgovinom, osobito tekstilom. Carstvo je osiguravalo sirovine za britansku industriju i služilo kao golemo tržište za gotovu robu. U tom je razdoblju došlo do učvršćivanja moći carstva u Indiji, na Karibima te u dijelovima Afrike i Azije.
Do 19. stoljeća Britansko Carstvo je toliko naraslo da se govorilo da nad njim "sunce nikad ne zalazi". Ovo širenje je olakšano napretkom u pomorskoj tehnologiji i komunikaciji, što je Britaniji omogućilo kontrolu i upravljanje udaljenim teritorijima. Carstvom se upravljalo kroz mješavinu izravne vladavine, na mjestima poput Indije, i neizravne vladavine preko lokalnih vođa, kao u mnogim afričkim kolonijama. Britanci su primijenili sustav državne službe i uspostavili učinkovit poštanski sustav, sudove i željeznice kako bi zadržali kontrolu i integrirali svoje teritorije.
Utjecaj britanske vladavine na kolonizirane regije bio je dubok i raznolik. Iako je doveo do poboljšanja u infrastrukturi, obrazovanju i administraciji, također je uzrokovao značajne kulturne i ekonomske promjene. Nametanje britanske kulture i institucija, iskorištavanje ekonomskih resursa i uvođenje novih pravnih sustava duboko su oblikovali društva diljem svijeta. U nekim se regijama nasljeđe britanske vladavine vidi u kontinuiranoj upotrebi engleskog jezika, pravnih sustava i vladinih struktura.
Dva svjetska rata u 20. stoljeću imala su ogroman utjecaj na Britansko Carstvo. U Prvom svjetskom ratu (1914.-1918.) dali su golemi doprinosi trupa i resursa iz cijelog carstva, što je istaknulo njegov globalni doseg. Međutim, rat je također opteretio britanske financijske i vojne resurse. Drugi svjetski rat (1939.-1945.) dodatno je pogoršao te napetosti, što je dovelo do slabljenja britanske globalne pozicije. Ratovi, zajedno s rastućim nacionalističkim pokretima unutar kolonija, označili su početak kraja carstva.
Razdoblje nakon Drugog svjetskog rata svjedočilo je brzoj dekolonizaciji i raspadu Britanskog Carstva. To je bilo potaknuto kombinacijom čimbenika, uključujući ekonomske izazove u Britaniji, sve veće antikolonijalne osjećaje i uspon nacionalističkih pokreta unutar kolonija. Ključni trenuci u ovom procesu uključuju neovisnost Indije i Pakistana 1947., Suesku krizu 1956. koja je istaknula smanjenu svjetsku moć Britanije i dekolonizaciju afričkih teritorija 1960-ih. Do kraja 20. stoljeća Britansko Carstvo se raspalo, ostavljajući za sobom Commonwealth of Nations — skupinu neovisnih zemalja koje su prije bile dio Carstva.
Nasljeđe Britanskog Carstva složeno je i višestruko. Iako je odigrao ključnu ulogu u oblikovanju modernog svijeta svojim utjecajem na međunarodnu trgovinu, zakon i upravljanje, također je za sobom ostavio naslijeđe izrabljivanja i rasne podjele. Danas se nastavljaju rasprave o tome kako razumjeti i pozabaviti se ovom poviješću, uključujući rasprave o reparacijama i povratu kulturnih artefakata. Engleski jezik, parlamentarni sustavi vlasti i pravni okviri diljem svijeta trajna su ostavština carstva.
Britansko Carstvo, sa svojim ogromnim prostranstvom i značajnim utjecajem, bilo je središnja sila u oblikovanju moderne povijesti i kasnog modernog razdoblja. Njegov uspon, upravljanje i pad ključna su poglavlja u priči o globalizaciji i međunarodnim odnosima. Razumijevanje složenosti i proturječnosti carstva ključno je za razumijevanje modernog svijeta i suočavanje s njegovim naslijeđem.
