Špilje su prirodni podzemni prostori, dovoljno veliki da u njih može ući čovjek. Nalaze se diljem svijeta i igraju značajnu ulogu u Zemljinom ekosustavu, kulturi, povijesti i istraživanju. Špilje mogu nastati različitim procesima, a klasificiraju se na temelju mehanizama nastanka. Ovdje ćemo istražiti najčešće vrste špilja, njihove karakteristike i kako nastaju.
Vapnenačke špilje najčešći su nam poznati tip špilja. Nastaju kroz proces koji se naziva kemijsko trošenje ili otapanje. Kada kišnica, koja apsorbira ugljični dioksid iz zraka i tla, stvarajući slabu kiselinu, dođe u dodir s vapnencem, dolazi do kemijske reakcije koja otapa vapnenac.
Ovaj proces može stvoriti različite značajke unutar vapnenačkih špilja kao što su stalaktiti, stalagmiti i stupovi.
Primjer: Carlsbad Caverns u Novom Meksiku, SAD, klasičan su primjer vapnenačke špilje, koja prikazuje zapanjujuće formacije stalaktita i stalagmita.
Vulkanske špilje ili špilje od lave, poznate i kao cijevi od lave, formirane su od rastaljene lave koja teče ispod površine stvrdnutog sloja lave. Kada tok rastaljene lave prestane i ohladi se, za sobom ostavlja šuplje cijevi ili špilje.
Ove špilje imaju glatke zidove, au nekim slučajevima možete promatrati različite slojeve lave koja je tekla u različito vrijeme.
Primjer: Thurston Lava Tube u Nacionalnom parku Hawaii Volcanoes nudi pristupačan način za istraživanje ove vrste špilja.
Ledene špilje nalaze se u ledenjacima i santama leda gdje je temperatura ispod ništice tijekom cijele godine. Te špilje mogu nastati vjetrom koji puše kroz pukotine u ledu, topljenjem uzrokovanim geotermalnom toplinom ili vodom koja teče kroz ili preko ledenjaka.
Ledene špilje prikazuju prekrasne plave ledene formacije i ključne su za znanstvenike koji proučavaju klimatske promjene, jer mogu ponuditi tragove o povijesnim temperaturnim fluktuacijama.
Primjer: Ledena špilja Eisriesenwelt u Austriji jedna je od najvećih ledenih špilja na svijetu, koja unutar sebe nudi spektakularne ledene krajolike.
Morske špilje nastaju stalnom erozijom stijenskih litica duž obala od strane oceanskih valova. Tijekom vremena, udarni valovi erodiraju mekše stijene, ostavljajući za sobom špilje u tvrđim stijenama. Ove špilje često imaju glatke zidove i mogu se pristupiti čamcem ili tijekom oseke.
Morske špilje pružaju staništa za razni morski život i popularne su među istraživačima zbog svojih jedinstvenih formacija i pristupa skrivenim plažama.
Primjer: Plava špilja u Capriju, Italija, poznata je morska špilja, poznata po zadivljujućoj plavo-tirkiznoj vodi, osvijetljenoj sunčevom svjetlošću koja prolazi kroz podvodni otvor.
Špilje od pješčenjaka nastaju fizičkom erozijom pješčenjaka, obično tekućom vodom. Ova vrsta špilje može sadržavati različite formacije ovisno o sastavu pješčenjaka i protoku vode.
Ove špilje često imaju glatke, isklesane zidove i mogu se pronaći u mnogim oblicima i veličinama, odražavajući raznolikost procesa njihovog nastanka.
Primjer: Kanjon Antelope u Arizoni, SAD, primjer je špilje od pješčenjaka, poznate po svojim valovitim strukturama i svjetlosnim zrakama koje siju kroz uske otvore u određeno doba dana.
Gipsane špilje nastaju na sličan način kao vapnenačke špilje, ali otapanjem gipsa (kalcijev sulfat) umjesto vapnenca (kalcijev karbonat). Ovaj proces može stvoriti zapanjujuće špilje sa značajkama sličnim onima koje nalazimo u vapnenačkim špiljama.
Gipsane špilje rjeđe su od vapnenačkih, ali mogu sadržavati velike, lijepo ukrašene komore.
Primjer: Špilja kristala u Naici, Meksiko, spektakularna je špilja od gipsa, dom nekih od najvećih prirodnih kristala ikada pronađenih.
Špilje su fascinantne prirodne strukture, nastale kroz različite procese i imaju jedinstvena okruženja i ekosustave. Bilo da su nastale otapanjem stijena, protokom lave, oblikovanjem vjetra i vode ili smrzavanjem leda, svaka vrsta špilje nudi pogled na dinamične procese koji oblikuju naš planet. Istraživanje i proučavanje špilja i dalje otkriva vrijedne uvide u geologiju, biologiju, pa čak i povijest života na Zemlji.
