Sovjetski Savez: pogled na njegov nastanak, razvoj i raspad
Sovjetski Savez, službeno poznat kao Savez sovjetskih socijalističkih republika (SSSR), bio je federativna socijalistička država koja je postojala u Euroaziji od 1922. do svog raspada 1991. Protežući veći dio 20. stoljeća, Sovjetski Savez pojavio se kao središnja figura u globalnoj politici, posebice u doba Hladnog rata. Ova lekcija istražuje povijesni napredak Sovjetskog Saveza, njegov utjecaj na modernu povijest i njegovo mjesto u kasnom modernom razdoblju.
Formiranje Sovjetskog Saveza
Nastanak Sovjetskog Saveza može se pratiti unatrag do boljševičke revolucije 1917. Ovu je revoluciju ubrzala kombinacija političkih nemira, ekonomske nestabilnosti i javnog nezadovoljstva ulogom Rusije u Prvom svjetskom ratu. Pod vodstvom Vladimira Lenjina, Boljševička partija svrgnula je privremenu vladu, otvarajući put uspostavi komunističke države. U prosincu 1922. Rusija je, zajedno s transkavkaskim, ukrajinskim i bjeloruskim republikama, potpisala ugovor koji je doveo do stvaranja Sovjetskog Saveza. Nova unija bila je utemeljena na marksističko-lenjinističkoj ideologiji, s vladom strukturiranom kao jednostranačka socijalistička država kojom upravlja Komunistička partija.
Ekonomska i socijalna politika: petogodišnji planovi
Jedna od glavnih politika koje je provela sovjetska vlada bila je serija petogodišnjih planova, pokrenutih pod vodstvom Josifa Staljina u kasnim 1920-ima. Glavni cilj tih planova bio je transformirati Sovjetski Savez iz pretežno agrarnog društva u industrijsku moć. Prvi petogodišnji plan bio je usmjeren na ubrzani razvoj teške industrije i kolektivizaciju poljoprivrede. Iako su ovi planovi doveli do značajnog industrijskog rasta, oni su također imali značajne ljudske i društvene troškove, uključujući raširenu glad i političku represiju. Točnu ljudsku cijenu teško je kvantificirati, ali procjenjuje se da su milijuni stradali zbog gladi i političkih čistki tijekom tog razdoblja.
Hladni rat i svemirska utrka
Nakon Drugog svjetskog rata, Sovjetski Savez se pojavio kao jedna od dvije supersile, uz Sjedinjene Države, što je dovelo do razdoblja geopolitičkih napetosti poznatog kao Hladni rat. To je doba obilježeno ideološkim sukobima, vojnim sukobima i natjecanjem u raznim područjima, uključujući istraživanje svemira. Sovjetski Savez postigao je značajnu prekretnicu 1957. lansiranjem Sputnika 1, prvog svjetskog umjetnog satelita. Ovaj događaj označio je početak svemirske utrke i pokazao tehnološku moć Sovjetskog Saveza. Godine 1961. Jurij Gagarin postao je prvi čovjek koji je putovao u svemir i kružio oko Zemlje, dodatno učvrstivši mjesto SSSR-a u povijesti istraživanja svemira.
Raspad Sovjetskog Saveza
Kasnih 1980-ih došlo je do sve većih ekonomskih poteškoća i političkih nemira unutar Sovjetskog Saveza. Mihail Gorbačov, koji je 1985. postao glavni tajnik Komunističke partije, uveo je reforme poput Perestrojke (restrukturiranja) i Glasnosti (otvorenosti) u pokušaju modernizacije gospodarstva i društva. Međutim, te su reforme nenamjerno ubrzale raspad sovjetskog sustava. Prijelomna točka dogodila se u kolovozu 1991., kada je neuspjeli pokušaj puča tvrdokornih elemenata unutar vlade dodatno oslabio Gorbačovljev položaj. Taj je događaj doveo do porasta nacionalističkih pokreta unutar konstitutivnih republika, što je u konačnici rezultiralo proglašenjem neovisnosti nekoliko republika. 25. prosinca 1991. Sovjetski Savez se formalno raspao, čime je okončana era SSSR-a i rezultiralo stvaranjem 15 neovisnih država, uključujući Rusiju, koja se smatra državom nasljednicom Sovjetskog Saveza.
Zaključak
Povijest Sovjetskog Saveza karakterizirana je njegovim revolucionarnim podrijetlom, brzim industrijskim i tehnološkim razvojem, značajnim doprinosom globalnoj politici i kulturi te konačnim raspadom. Njegovo naslijeđe i dalje utječe na suvremene globalne odnose, društveno-ekonomski razvoj država sljednica i rasprave o održivosti socijalističkih i komunističkih ideologija u suvremenom svijetu. Kroz ispitivanje povijesnog napretka Sovjetskog Saveza stječemo uvid u složenost izgradnje države, utjecaje ideološke privrženosti na društvenu evoluciju i trajnu prirodu promjena u globalnom geopolitičkom krajoliku.
