U proučavanju političkih znanosti i vlade, razumijevanje različitih oblika vlasti je ključno. Vlada je organizacija putem koje društvo stvara i provodi svoje javne politike. Postoji nekoliko oblika vlasti, svaki sa svojom strukturom, načelima i metodama upravljanja. Ova lekcija će istražiti glavne oblike vlasti, njihove karakteristike i primjere.
Monarhija je oblik vladavine s monarhom na čelu. Položaj monarha obično je nasljedan, prenosi se s jedne generacije na drugu. Monarhije se dalje dijele na apsolutne monarhije i ustavne monarhije. U apsolutnoj monarhiji monarh ima neograničene ovlasti, dok su u ustavnoj monarhiji ovlasti monarha ograničene ustavom ili zakonodavnim tijelom.
Primjer: Ujedinjeno Kraljevstvo je primjer ustavne monarhije, gdje kraljica služi kao šef države unutar parametara utvrđenih britanskim ustavom.
Demokracija je oblik vladavine u kojem vlast pripada narodu. U demokracijama čelnike biraju građani na slobodnim i poštenim izborima. Demokracije mogu biti izravne ili predstavničke. U izravnoj demokraciji građani izravno sudjeluju u donošenju odluka. U predstavničkoj demokraciji građani biraju predstavnike koji će donositi odluke u njihovo ime.
Primjer: Sjedinjene Države su primjer predstavničke demokracije, gdje građani biraju predstavnike u Kongresu i predsjednika putem periodičnih izbora.
Republika je oblik vladavine u kojem se zemlja smatra "javnom stvari", a šef države se bira, bilo izravno od strane naroda ili preko izabranih predstavnika. Većina republika su demokratske, ali pojmovi nisu sinonimi.
Primjer: Indija je demokratska republika u kojoj je predsjednik šef države kojeg neizravno bira izborni kolegij na određeni mandat.
Diktatura je oblik vladavine gdje jedan pojedinac ili grupa ima značajnu moć, često stečenu silom. U diktaturama nema političkog pluralizma, a diktator ima kontrolu nad mnogim aspektima života. Diktature mogu biti sekularne i teokratske.
Primjer: Sjeverna Koreja često se navodi kao primjer diktature, s dinastijom Kim koja drži čvrstu kontrolu nad upravljanjem zemljom.
Teokracija je oblik vladavine gdje zemljom vladaju vjerski vođe, a pravni sustav države temelji se na vjerskom zakonu. Vođe tvrde da vladaju u ime božanstva ili prema religijskim tekstovima.
Primjer: Iran, gdje je vrhovni vođa vjerska osoba, a zakoni se temelje na islamskim načelima, služi kao primjer teokracije.
Osim oblika vladavine prema tome tko vlada, vlade se mogu kategorizirati i prema strukturi države. Glavne su razlike između federalnih i unitarnih država.
Prijelazna vlada se uspostavlja u razdobljima značajnih promjena, kao što je nakon građanskog sukoba ili tijekom prijelaza iz jednog oblika vlasti u drugi. Prijelazne vlade su privremene i imaju za cilj uspostaviti stabilnu, demokratsku vlast.
Primjer: Iračka koalicijska privremena vlast bila je oblik prijelazne vlade uspostavljene nakon invazije 2003. kako bi upravljala zemljom dok se ne uspostavi stalna vlada.
Razumijevanje različitih oblika vlasti ključno je za razumijevanje načina na koji različita društva organiziraju svoju javnu upravu i usvajaju politike. Svaki oblik ima svoje prednosti i nedostatke te se različito uklapa na temelju društvenih potreba, vrijednosti i povijesnog konteksta. Proučavanjem ovih oblika stječe se uvid u složenost upravljanja i različite načine na koje društva teže postizanju reda i pravde.
