Saturn je šesti planet od Sunca i drugi po veličini u našem Sunčevom sustavu. Najpoznatiji je po svom veličanstvenom sustavu prstenova, što ga čini jednim od vizualno najupečatljivijih objekata na noćnom nebu. U ovoj lekciji ćemo istražiti karakteristike Saturna, njegov sustav prstenova, njegove mjesece i njegovo mjesto u Sunčevom sustavu.
Saturn je plinoviti div, poput Jupitera, Urana i Neptuna. To znači da nema čvrstu površinu poput Zemlje. Umjesto toga, sastoji se uglavnom od vodika i helija, s tragovima drugih elemenata. Planet ima gustu atmosferu s brzim vjetrovima i velikim olujama. Najpoznatija od ovih oluja je Velika bijela pjega, koja je donekle slična Jupiterovoj Velikoj crvenoj pjegi.
Promjer Saturna je oko 9,5 puta veći od Zemljinog, što ga čini drugim po veličini planetom u našem Sunčevom sustavu. Njegova je masa, međutim, oko 95 puta veća od Zemljine. Budući da se sastoji uglavnom od plina, Saturn ima nisku gustoću; zapravo je manje gustoće od vode. Kad bi postojala dovoljno velika kada, Saturn bi plutao u njoj!
Saturn se vrlo brzo okreće oko svoje osi, čineći jedan potpuni okret za oko 10,7 sati. Ova brza rotacija uzrokuje izbočenje planeta na ekvatoru i spljoštenje na polovima, što je fenomen poznat kao spljoštenost.
Saturnovi prstenovi njegova su najizrazitija značajka. Sastoje se od milijardi čestica koje variraju u veličini od sićušnih zrnaca prašine do objekata velikih poput planina. Te se čestice prvenstveno sastoje od vodenog leda, s nešto kamenja i prašine pomiješanih.
Prstenje je podijeljeno u nekoliko dijelova, nazvanih abecednim redoslijedom kojim su otkriveni. Glavni prstenovi su A, B i C, pri čemu je Cassini Division značajan jaz koji razdvaja prstenove A i B. Prstenovi su vrlo tanki u odnosu na svoju širinu. Iako se protežu do 280.000 km u promjeru, debljine su manje od jednog kilometra.
Podrijetlo Saturnovih prstenova još uvijek je predmet proučavanja. Jedna teorija sugerira da bi prstenovi mogli biti ostaci mjeseca koji je razbijen Saturnovom gravitacijom. Druga teorija tvrdi da su oni preostali iz ranog Sunčevog sustava i da se nikada nisu formirali u mjesec.
Saturn ima preko 80 poznatih mjeseca, a Titan je najveći. Titan je veći od planeta Merkur i drugi je najveći mjesec u Sunčevom sustavu, nakon Jupiterovog Ganimeda. Titan je jedinstven među mjesecima jer ima gustu atmosferu, uglavnom dušičnu, s količinama metana u tragovima. Ta je atmosfera toliko gusta da se površina Titana ne može vidjeti iz svemira bez posebnih instrumenata.
Enceladus, još jedan od Saturnovih mjeseca, od velikog je interesa za znanstvenike jer ima gejzire koji izbacuju vodenu paru i čestice leda u svemir. To sugerira da bi Enceladus mogao imati ocean tekuće vode ispod svoje ledene površine, što ga čini mogućim prebivalištem za život.
Saturn kruži oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od oko 1,4 milijarde kilometara, ili 9,5 astronomskih jedinica (AJ), gdje je 1 AJ prosječna udaljenost od Zemlje do Sunca. Saturnu je potrebno otprilike 29,5 zemaljskih godina da završi jednu orbitu oko Sunca.
Saturnov položaj u Sunčevom sustavu postavlja ga kao ključnog igrača u razumijevanju dinamike plinovitih divova, a njegovi mjeseci i prstenovi nude dragocjene uvide u formiranje planeta i uvjete koji bi mogli podržati život.
Ljudi su poslali nekoliko letjelica da istraže Saturn, a misija Cassini-Huygens pružila je najopsežnije podatke. Lansiran 1997., Cassini je proveo trinaest godina kružeći oko Saturna, proučavajući planet, njegove mjesece i prstenove. Sonda Huygens, koju je nosio Cassini, sletjela je na Titan 2005. godine, označavajući prvo slijetanje na Mjesec koji nije Zemljin.
Podaci koje je prikupio Cassini-Huygens uvelike su povećali naše razumijevanje Saturna, njegovih prstenova i mjeseci. Misija je otkrila nove prstenove, pronašla dokaze slanih oceana ispod leda nekoliko mjeseca i pružila detaljne slike atmosfere i površinskih karakteristika planeta.
Saturn je složen svijet s fascinantnim značajkama, od njegovih legendarnih prstenova do raznolike zbirke mjeseca. Njegova studija je proširila naše razumijevanje Sunčevog sustava, nudeći uvid u formiranje planeta, potencijal za život u ekstremnim okruženjima i dinamiku plinovitih divova. Unatoč bogatstvu do sada stečenog znanja, Saturn i dalje čuva mnoge misterije, što ga čini stalnim fokusom znanstvenog istraživanja i istraživanja.
