Srednjovjekovno razdoblje, koje se često naziva srednjim vijekom, proteže se od 5. do kasnog 15. stoljeća. Započelo je padom Zapadnog Rimskog Carstva i stopilo se u renesansu i doba otkrića. Ovo doba karakteriziraju pojava feudalizma, širenje kršćanstva i stalna borba za vlast među kraljevstvima i carstvima.
Pad Zapadnog Rimskog Carstva označio je početak srednjovjekovne ere oko 5. stoljeća. Nekoliko je čimbenika pridonijelo njegovom padu, uključujući ekonomske probleme, vojne poraze i seobu barbarskih plemena. Godine 476. poslije Krista, Romula Augustula, posljednjeg rimskog cara na zapadu, svrgnuo je germanski kralj Odoakar, što je dovelo do rascjepa carstva na manja kraljevstva kojima su vladali barbari.
Feudalizam je postao dominantan društveni sustav u srednjovjekovnoj Europi. Bio je to hijerarhijski sustav u kojemu je kralj posjedovao svu zemlju, dok su plemići, vitezovi i kmetovi imali svoje specifične uloge unutar te strukture. Plemićima je kralj dodjeljivao zemlju, vitezovi su služili plemićima u zamjenu za zaštitu, a kmetovi su obrađivali zemlju. Vlastelinstvo je bilo osnovna gospodarska jedinica, samodostatno imanje kojim je upravljao gospodar, a na kojem su radili kmetovi.
Između 11. i 13. stoljeća, niz vjerskih ratova poznatih kao križarski ratovi vodio se prvenstveno između kršćana i muslimana u istočnom Sredozemlju. Primarni cilj bio je povrat Jeruzalema i Svete zemlje od muslimanske vlasti. Križarski ratovi imali su duboke dugoročne političke, gospodarske i društvene učinke, potičući trgovinu između Istoka i Zapada i slabeći Bizantsko Carstvo.
Do 12. stoljeća Europa je vidjela rast gradova i oživljavanje trgovine. Povećanje trgovine dovelo je do razvoja novčane ekonomije, smanjujući ovisnost o razmjeni. U tom razdoblju nastaju i trgovački i obrtnički cehovi koji reguliraju trgovinu i obrtništvo, osiguravaju kvalitetu i određuju cijene.
Sredinom 14. stoljeća, Crna smrt, razorna pandemija bubonske kuge, zahvatila je Europu, Aziju i Sjevernu Afriku. Procjenjuje se da je ubio 30% do 60% stanovništva Europe. Crna kuga imala je značajne socioekonomske posljedice, dovevši do nedostatka radne snage, viših plaća za seljake i slabljenja feudalnog sustava.
Stogodišnji rat (1337.-1453.) bio je niz sukoba vođenih između Engleske i Francuske oko nasljeđivanja francuskog prijestolja. Utjecao je na velike dijelove Europe, dovodeći do značajnog razvoja vojne taktike i naoružanja, uključujući korištenje dugog luka i opadanje viteškog ratovanja.
Renesansa, koja je započela u 14. stoljeću u Italiji i proširila se Europom, označila je kraj srednjeg vijeka i početak modernog doba. Bio je to kulturni pokret koji je nastojao ponovno otkriti i pomladiti znanje i postignuća klasične antike. Renesansu je karakterizirao napredak u umjetnosti, znanosti i misli, što je dovelo do odmaka od srednjovjekovne skolastike.
Srednjovjekovno razdoblje bilo je vrijeme velikih promjena i razvoja u Europi, postavljajući temelje za mnoge aspekte modernog svijeta. Od pada Rimskog Carstva do osvita renesanse, ovo je doba obilježeno značajnim događajima kao što su križarski ratovi, crna smrt i stogodišnji rat, koji su oblikovali tijek povijesti.
