Metafizika je grana filozofije koja istražuje temeljna pitanja o postojanju, stvarnosti i prirodi stvari koje nadilaze fizički svijet. Bavi se ključnim aspektima bića i svemira, istražujući koncepte kao što su identitet, promjena, prostor, vrijeme, uzročnost i mogućnost.
Pojam 'metafizika' potječe od grčkih riječi 'meta', što znači onkraj ili poslije, i 'physika', što se odnosi na fiziku ili fizičko. Prvo je korišten za opisivanje Aristotelovih djela koja su nastala nakon njegovih studija fizike, a koja se bave onim što je on nazvao "prvom filozofijom" ili "naukom o biću kao biću".
Metafizika nastoji odgovoriti na neka od najdubljih pitanja koja zbunjuju čovječanstvo tisućljećima:
U srcu metafizike nalazi se ontologija, proučavanje bića i postojanja. Ontologija se bavi raznim pitanjima, kao što su:
Zanimljiv aspekt ontologije je rasprava između realizma i nominalizma . Realizam tvrdi da apstraktni entiteti, poput matematičkih objekata, postoje neovisno o našim mislima. Nasuprot tome, nominalizam drži da su ti entiteti samo imena koja dajemo skupinama pojedinosti.
Klasična ilustracija metafizičkog istraživanja identiteta i promjene je Tezejev brod. Prema legendi, brod atenskog heroja Tezeja bio je sačuvan stoljećima. Kako su njegovi drveni dijelovi propadali, zamijenjeni su novima, što je dovelo do rasprave:
U kojem trenutku, ako ikada, Tezejev brod postaje drugačiji brod?Ovaj misaoni eksperiment postavlja pitanja o postojanosti identiteta tijekom vremena i kroz promjene, temeljeći rasprave o prirodi predmeta i njihovim svojstvima.
Priroda prostora i vremena bila je središnja briga u metafizici. Pojava Albert Einsteinove teorije relativnosti iz temelja je promijenila naše razumijevanje ovih koncepata, pokazujući da su oni utkani u tkivo prostor-vremena i da nisu apsolutni entiteti. Ovaj međuodnos iznjedrio je ideju da je struktura svemira takva da se vrijeme i prostor mogu saviti i zakriviti u prisustvu mase i energije.
Načelo dovoljnog razloga, koje se pripisuje Gottfriedu Wilhelmu Leibnizu, tvrdi da sve mora imati razlog ili uzrok. Ovo načelo podupire metafizičko istraživanje uzročnosti, tražeći razumijevanje prirode uzroka i posljedica i ima li svaka posljedica doista uzrok.
Modalni realizam je pogled koji se tiče prirode mogućnosti i nužnosti, sugerirajući da su mogući svjetovi jednako stvarni kao i naš stvarni svijet. Ova perspektiva omogućuje dublje ispitivanje modaliteta postojanja - što bi moglo biti, što mora biti i što ne može biti - dodatno obogaćujući metafizički diskurs o stvarnosti.
Metafizika služi kao most između apstraktnog i vidljivog, potičući nas na propitivanje temeljnih aspekata postojanja i svemira. Svojim istraživanjem bića, identiteta, prostora, vremena i kauzaliteta, metafizika nas poziva na dublje bavljenje misterijama koje leže u središtu filozofskog istraživanja.
