Ledeno doba je dugo vremensko razdoblje, koje traje milijunima godina, u kojem globalna temperatura padne dovoljno značajno da velika područja Zemljine površine budu prekrivena ledenim pokrivačima. Tijekom ovih hladnih epoha, led napreduje i pokriva kontinente i dramatično mijenja krajolike, ekosustave, razine mora i klimu. Najnovije ledeno doba doseglo je vrhunac prije otprilike 20.000 godina, ali njegov je utjecaj i danas vidljiv u svijetu.
Ledena doba definirana su prisutnošću velikih ledenih ploča na sjevernoj i južnoj hemisferi. Ova razdoblja karakteriziraju niže globalne temperature, koje potiču rast ledenih kapa i ledenjaka. Uzroci ledenih doba su složeni i uključuju kombinaciju čimbenika uključujući Zemljinu orbitu, sastav atmosfere i tektonsku aktivnost.
Nekoliko čimbenika doprinosi nastanku ledenog doba:
Najnovije ledeno doba, poznato kao pleistocenska epoha, započelo je prije otprilike 2,6 milijuna godina i završilo prije otprilike 11 700 godina. U tom su razdoblju velike ledene ploče pokrivale velike dijelove Sjeverne Amerike, Europe i Azije. Kako je led napredovao i povlačio se, oblikovao je krajolik, stvarajući značajke poput fjordova, dolina i morena.
Teški uvjeti ledenog doba prisilili su biljke, životinje i ljude na prilagodbu ili seobu. Mamuti, vunasti nosorozi i sabljozube mačke bile su neke od megafaune koja je uspijevala u ovim hladnim okruženjima. Rani ljudi razvili su alate i odjeću kako bi preživjeli hladnoću, a na njihove migracije utjecao je led koji se širio.
Ledenjaci, sporo pokretne mase leda, igraju značajnu ulogu tijekom ledenog doba. Dok napreduju, ledenjaci urezuju zemlju ispod sebe, stvarajući osebujne oblike reljefa. Kada se ledenjak povuče, za sobom ostavlja transformirani krajolik ispunjen brdima, jezerima i dolinama.
Ledena doba završavaju kada globalna temperatura poraste, što uzrokuje topljenje ledenih ploča. To zagrijavanje može biti posljedica promjena u Zemljinoj orbiti, povećanja stakleničkih plinova ili promjena oceanskih struja. Topljenje ledenih ploča dovodi do podizanja razine mora, plavljenja obalnih područja i dramatične promjene ekosustava i ljudskih naselja.
Proučavanje ledenih doba nudi neprocjenjive uvide u Zemljin klimatski sustav, dinamiku ledenjaka i prilagodljivost života. Razumijevanjem prošlosti znanstvenici mogu bolje predvidjeti buduće klimatske promjene i njihove potencijalne utjecaje na planet.
Iako se led uvelike povukao, njegovo je nasljeđe još uvijek vidljivo u našim krajolicima i ekosustavima. Ledenjačke naslage, isklesane doline i distribucija određenih vrsta podsjetnici su na moć ledenog doba da oblikuje naš svijet.
Poznavanje ledenog doba pomaže nam da cijenimo dinamičnu prirodu Zemljine klime i otpornost života u suočavanju s dramatičnim promjenama okoliša.
