Back to the topics list

neuron

Neuroni su također poznati kao živčane stanice. Gotovo 86 milijardi živčanih stanica rade zajedno unutar živčanog sustava kako bi komunicirali s ostatkom tijela.

CILJ UČENJA

U ovoj lekciji naučit ćete o

• Što su neuroni?
• Struktura neurona
• Različite klase neurona – motorni, senzorni i interneuroni
• Razumijevanje mehanizma kako neuroni reagiraju na podražaje kao što su dodir, zvuk ili svjetlost

ŠTO SU NEURONI?

Neuroni su specijalizirane stanice koje prenose kemijske i električne signale u mozgu; oni su osnovni gradivni blokovi središnjeg živčanog sustava. Oni šalju i primaju signale koji nam omogućuju pokretanje mišića, osjećaj okoline, pamćenje stvari i još mnogo toga.

STRUKTURA NEURONA

Neuron ima četiri glavna dijela:

• Tijelo stanice – Kao i druge stanice, svaki neuron ima tijelo stanice (ili somu) koje sadrži jezgru, glatki i hrapavi endoplazmatski retikulum, Golgijev aparat i druge organele.
• Dendriti – Dendriti su strukture nalik granama koje se protežu od tijela stanice, a njihov je zadatak primati živčane impulse od drugih neurona i omogućiti da te poruke putuju do tijela stanice.
• Akson – Akson je struktura nalik cijevi koja prenosi živčane impulse na druge stanice.
• Sinapsa – Sinapsa je kemijski spoj između završetaka aksona jednog neurona i dendrita sljedećeg. To je jaz u kojem se mogu pojaviti specijalizirane kemijske interakcije.

Jedan neuron može imati tisuće dendrita, tako da može komunicirati s tisućama drugih stanica, ali samo s jednim aksonom.

Mijelinska ovojnica

Akson je prekriven mijelinskom ovojnicom, masnim slojem koji izolira akson i omogućuje da električni signal putuje mnogo brže. Ranvierov čvor je svaka praznina unutar mijelinske ovojnice koja otkriva neuron i omogućuje još brži prijenos signala.

Glijalne stanice

Mijelin proizvode glijalne stanice koje su ne-neuronske stanice koje pružaju potporu živčanom sustavu. Glia funkcija drži neurone na mjestu, opskrbljuje ih hranjivim tvarima, osigurava izolaciju i uklanja patogene i mrtve neurone. U središnjem živčanom sustavu, glijalne stanice koje tvore mijelinsku ovojnicu nazivaju se oligodendrociti; u perifernom živčanom sustavu zovu se Schwannove stanice.

1. Dendrit
2. Stanično tijelo
3. Ranvierov čvor
4. Axon terminal
5. Schwannova ćelija
6. Mijelinska ovojnica
7. Akson
8. Jezgra

KLASE NEURONA

Na temelju njihove uloge, neuroni se mogu podijeliti u tri klase:

• Senzorni neuroni – Dobivaju informacije o tome što se događa unutar i izvan tijela i donose te informacije u CNS kako bi se mogle obraditi. Osjetni neuroni prenose električne signale (impulse) od receptora ili osjetilnih organa u CNS, a nazivaju se i aferentnim neuronima.
• Motorni neuroni – dobivaju informacije od drugih neurona i prenose naredbe vašim mišićima, organima i žlijezdama. Oni prenose impulse iz CNS-a do efektorskih organa; a nazivaju se i eferentnim neuronima.
• Interneuroni – Nalaze se samo u CNS-u, povezuju jedan neuron s drugim. Oni primaju informacije od drugih neurona (bilo senzornih neurona ili interneurona) i prenose informacije drugim neuronima (bilo motornim neuronima ili interneuronima).

Interneuroni su najbrojnija klasa neurona i uključeni su u obradu informacija, kako u jednostavnim refleksnim krugovima tako i u složenijim krugovima u mozgu.

MEHANIZAM ODGOVORA

Kada senzorni neuron primi podražaj, impuls se prenosi kroz dendrite do tijela stanice. Impuls putuje kroz tijelo stanice i prenosi se kroz akson do krajnje četkice, skupa vlakana koja se protežu od aksona. Ovdje impuls pokreće oslobađanje kemikalija koje omogućuju da impuls putuje kroz sinapsu. Impuls putuje duž neuronskih puteva dok se električni naboji kreću kroz membranu svake neuralne stanice. Ioni koji se kreću preko membrane uzrokuju kretanje impulsa duž živčanih stanica.

Razlika u broju pozitivno i negativno nabijenih iona uzrokuje električni naboj na svakoj strani stanične membrane – to stvara potencijal mirovanja. Neuroni imaju potencijal mirovanja od približno 70 milivolti (mV).

Točnije, proteini stanične membrane pumpaju ione natrija (Na+) iz neurona i pumpaju ione kalija (K+) u neuron. Ovo kretanje iona Na+ i K+ proizvodi negativan naboj na unutarnjoj strani stanične membrane neurona.

Kada je neuron stimuliran drugim neuronom ili podražajem iz okoline, počinje impuls. Stanične membrane počinju mijenjati protok iona i preokret naboja rezultira 'akcijskim potencijalom'. Impuls koji mijenja jedan neuron, mijenja drugi. Ovako se impuls kreće duž puta.