Hladni rat bio je razdoblje geopolitičkih napetosti između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, zajedno s njihovim saveznicima, od kraja Drugog svjetskog rata 1945. do raspada Sovjetskog Saveza 1991. Ovo doba nije obilježeno izravnim vojnog sukoba nego stalnim političkim i vojnim napetostima.
Porijeklo Hladnog rata
Korijeni Hladnog rata mogu se pronaći u nespojivim ideologijama i međusobnim sumnjama između Sovjetskog Saveza (komunizam) i Sjedinjenih Država (kapitalizam). Konferencije u Jalti i Potsdamu, koje su održane kako bi se raspravljalo o poslijeratnom poretku, istaknule su razlike između dviju supersila.
Trumanova doktrina i obuzdavanje
Godine 1947. predsjednik Harry S. Truman objavio je Trumanovu doktrinu koja je imala za cilj obuzdavanje sovjetske ekspanzije. SAD će pružiti političku, vojnu i gospodarsku pomoć svim demokratskim nacijama koje su pod prijetnjom vanjskih ili unutarnjih autoritarnih sila. Ova politika obuzdavanja oblikovala bi američku vanjsku politiku desetljećima.
Marshallov plan
Marshallov plan, službeno poznat kao Program oporavka Europe, bila je američka inicijativa za pomoć zapadnoj Europi. Sjedinjene Države dale su više od 12 milijardi dolara ekonomske potpore za pomoć u obnovi zapadnoeuropskih gospodarstava nakon završetka Drugog svjetskog rata. Ovaj potez također je bio usmjeren na sprječavanje širenja komunizma.
Berlinska blokada i zračni most
Godine 1948. Sovjetski Savez blokirao je zapadnim saveznicima pristup željeznici, cesti i kanalu sektorima Berlina pod kontrolom Zapada. Kao odgovor, Saveznici su pokrenuli Berlinski zračni most kako bi opskrbili hranom i gorivom građane Zapadnog Berlina, pokazujući koliko daleko će Zapad ići u suprotstavljanju sovjetskim akcijama.
Utrka u nuklearnom naoružanju
Hladni rat je eskalirao u utrku u nuklearnom naoružanju, pri čemu su i Sovjetski Savez i Sjedinjene Države razvijale i skladištile nuklearno oružje. To je dovelo do stanja MAD (Mutually Assured Destruction), gdje su obje strane znale da bi svaka uporaba nuklearnog oružja rezultirala potpunim uništenjem i napadača i onoga koji se brani.
Svemirska utrka
Natjecanje se proširilo i na istraživanje svemira u onome što je postalo poznato kao Svemirska utrka. Lansiranje Sputnika 1957. od strane Sovjetskog Saveza, prvog umjetnog satelita, bilo je značajno postignuće koje je šokiralo svijet i potaknulo Sjedinjene Države da povećaju vlastite napore, što je kulminiralo slijetanjem Apolla 11 na Mjesec 1969. godine.
Kubanska raketna kriza
Kubanska raketna kriza 1962. bila je najbliže što je svijet došao nuklearnom ratu tijekom Hladnog rata. Nakon otkrivanja sovjetskih balističkih projektila na Kubi, Sjedinjene Države uvele su pomorsku blokadu oko otoka. Uslijedili su napeti pregovori koji su na kraju doveli do uklanjanja projektila u zamjenu za obećanje SAD-a da neće izvršiti invaziju na Kubu i uklanjanje američkih projektila u Turskoj.
Detant
Kasnih 1960-ih i 1970-ih došlo je do popuštanja napetosti hladnog rata, poznatog kao Detant, označenog ugovorima kao što su sporazumi o ograničenju strateškog naoružanja (SALT), koji su postavili ograničenja i ograničenja određenim vrstama nuklearnog oružja.
Kraj Hladnog rata
Hladni rat počeo je nestajati u kasnim 1980-ima s usponom sovjetskog vođe Mihaila Gorbačova, koji je nastojao reformirati Sovjetski Savez i smanjiti napetosti sa Sjedinjenim Državama. Njegove politike glasnosti (otvorenosti) i perestrojke (restrukturiranja) nisu uspjele oživjeti sovjetsko gospodarstvo, ali su pomogle okončanju Hladnog rata. Raspad Sovjetskog Saveza 1991. označio je kraj Hladnog rata.
Nasljeđe Hladnog rata
Hladni rat imao je značajan utjecaj na svijet, oblikujući međunarodne odnose, političke ideologije i vojne strategije. Doveo je do formiranja vojnih saveza poput NATO-a i Varšavskog pakta i utjecao na sukobe, uključujući Korejski rat i Vijetnamski rat. Kraj Hladnog rata uveo je novi svjetski poredak i promijenio tijek globalne politike.
Zaključak
Hladni rat bio je složeno razdoblje povijesti, obilježeno ideološkim sukobima, političkim napetostima i natjecanjem za globalni utjecaj. Unatoč nedostatku velikih izravnih vojnih sukoba između supersila, prijetnja nuklearnog rata bila je velika, utječući na međunarodne politike i saveze. Kraj Hladnog rata označio je početak nove ere u međunarodnim odnosima, ostavljajući trajno nasljeđe na svjetskoj sceni.
