Moderna povijest je razdoblje obilježeno dubokim promjenama koje obuhvaćaju tehnološke, društvene, ekonomske i političke domene. Ovo razdoblje, za koje se općenito smatra da je počelo u kasnom 18. stoljeću, obilježeno je industrijskim revolucijama, usponom i padom carstava, proliferacijom nacionalnih država i značajnim napretkom u znanosti i kulturi. Ova lekcija će vas voditi kroz ključne događaje, pojmove i figure koji su oblikovali moderni svijet.
Kasno 18. i 19. stoljeće bili su vrijeme seizmičkih političkih preokreta i promjena. Američka revolucija (1775.-1783.) i Francuska revolucija (1789.-1799.) bili su ključni događaji koji su promicali ideje slobode, demokracije i vladavine prava. Te su revolucije potaknule val sličnih pokreta diljem Europe i Latinske Amerike, što je dovelo do konsolidacije nacionalnih država i pada apsolutnih monarhija.
Industrijska revolucija, koja je započela u Britaniji krajem 18. stoljeća, iz temelja je promijenila način proizvodnje robe. Ovo je doba vidjelo prijelaz s ručnih proizvodnih metoda na strojeve, nove kemijske proizvodne procese, sve veću upotrebu snage pare i vode, razvoj alatnih strojeva i uspon tvorničkog sustava. Ovo razdoblje obilježeno je i značajnim rastom stanovništva i urbanizacijom jer su se ljudi selili u gradove u potrazi za poslom.
Između 18. i 20. stoljeća europske su sile proširile svoja carstva kolonizirajući golema područja Afrike, Azije i Amerike. Ovo doba imperijalizma bilo je vođeno željom za novim tržištima, sirovinama i širenjem kulturnih i vjerskih normi. Posljedice imperijalizma, uključujući ekonomsko iskorištavanje, kulturno potiskivanje i, u nekim slučajevima, desetkovanje autohtonog stanovništva, imaju trajne učinke koji se i danas osjećaju u mnogim dijelovima svijeta.
U kasnom 19. i ranom 20. stoljeću natjecanje za kolonije dovelo je do sve većih napetosti između europskih sila, što se često navodi kao jedan od čimbenika koji su doprinijeli izbijanju Prvog svjetskog rata.
Prvi svjetski rat (1914.-1918.) i Drugi svjetski rat (1939.-1945.) bili su globalni sukobi koji su preoblikovali političke granice, gospodarstva i društva u neviđenim razmjerima. Ove ratove karakterizirala je masovna vojna mobilizacija, uvođenje novih tehnologija u ratovanje i značajne civilne žrtve.
Prvi svjetski rat završio je porazom Centralnih sila, uključujući Njemačku, Austro-Ugarsku, Osmansko Carstvo i Bugarsku. Versajski ugovor (1919.) Njemačkoj je nametnuo teške reparacije i ponovno iscrtao kartu Europe, što je dovelo do ekonomskih poteškoća i političke nestabilnosti.
U Drugom svjetskom ratu sile Osovine, predvođene nacističkom Njemačkom, carskim Japanom i fašističkom Italijom, suprotstavile su se Saveznicima, predvođenim Ujedinjenim Kraljevstvom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Državama. Ovaj sukob završio je bezuvjetnom predajom sila Osovine i osnivanjem Ujedinjenih naroda, s ciljem sprječavanja budućih globalnih sukoba.
Hladni rat (1947.-1991.) bilo je razdoblje geopolitičkih napetosti između Sovjetskog Saveza i Sjedinjenih Država, zajedno s njihovim saveznicima. Ovo doba obilježeno je političkim i vojnim sukobima, uključujući Korejski rat, Vijetnamski rat, Kubansku raketnu krizu i svemirsku utrku. Hladni rat završio je raspadom Sovjetskog Saveza, što je dovelo do pojave Sjedinjenih Država kao dominantne globalne supersile.
U razdoblju nakon Drugog svjetskog rata došlo je do vala dekolonizacije jer su mnoga područja stekla neovisnost od europske kolonijalne vlasti. To je doba obilježeno porastom nacionalizma i pokreta za samoodređenje, što je često dovodilo do sukoba i zategnutih odnosa između bivših kolonija i kolonijalnih sila.
U 20. i 21. stoljeću došlo je do nevjerojatnog tehnološkog napretka, uključujući razvoj računala, interneta, istraživanja svemira te napredak u medicini i genomici. Ovi su pomaci transformirali društva, gospodarstva i kulture, omogućujući nove oblike komunikacije, trgovine i povezanosti. Digitalna revolucija, koja je započela u kasnom 20. stoljeću, imala je dubok utjecaj na razmjenu informacija, zabavu i društvene interakcije, oblikujući moderni svijet na bezbroj načina.
Globalizacija se odnosi na proces kojim su se poduzeća, tehnologije i kulture proširile svijetom, što dovodi do povećane međuovisnosti među nacijama. Dok je globalizacija omogućila gospodarski rast, tehnološki napredak i kulturnu razmjenu, ona je također izazvala zabrinutost zbog degradacije okoliša, nejednakosti prihoda i erozije lokalnih kultura i tradicija.
Izazovi globalizacije, uključujući klimatske promjene i širenje zaraznih bolesti, naglašavaju potrebu za međunarodnom suradnjom i strategijama održivog razvoja.
Moderno razdoblje također je obilježeno značajnim društvenim i kulturnim pokretima usmjerenim na rješavanje nejednakosti i promicanje ljudskih prava. Pokreti za građanska prava, prava žena, LGBTQ+ prava i zaštita okoliša doveli su do zakonskih promjena i promjena u stavovima javnosti, odražavajući šire trendove prema inkluzivnosti i održivosti.
Moderna povijest je dinamično i složeno razdoblje, oblikovano revolucijama, ratovima, tehnološkim napretkom i društvenim pokretima. Događaji i razvoj ovog doba duboko su utjecali na suvremeni svijet, postavljajući pozornicu za stalne promjene i izazove. Razumijevanje ključnih aspekata moderne povijesti ključno je za uvažavanje složenosti današnjeg globalnog društva i za predviđanje budućih smjerova za čovječanstvo.
