Realizam je umjetnički pokret koji je započeo sredinom 19. stoljeća, oko 1840-ih u Francuskoj, kao reakcija protiv romantizma i neoklasicizma. Umjesto da se usredotoče na idealizirane verzije svijeta, umjetnici realizma nastojali su prikazati subjekte kakvi postoje u svakodnevnom životu, bez uljepšavanja ili tumačenja. Ovaj pokret obuhvaća različite oblike umjetnosti, uključujući slikarstvo, književnost, kazalište i kino.
Realizam se pojavio u razdoblju obilježenom brzim društvenim i industrijskim promjenama. Pokret je nastojao točno prikazati živote, situacije i okruženja koji su bili tipični za njegovo vrijeme, cijeneći činjeničnu točnost nad dramatičnim i senzacionalnim. Umjetnici poput Gustavea Courbeta, Jean-Françoisa Milleta i Honoréa Daumiera bili su pioniri u slikarstvu, nastojeći prikazati živote običnih ljudi s iskrenošću i istinitošću.
U književnosti se realizam manifestirao kroz detaljne opise svakodnevnog života, fokusirajući se na društvo srednje i niže klase. Pisci poput Lava Tolstoja, Gustavea Flauberta i Charlesa Dickensa oslikavali su složenost života i društva s dubinom i nijansama, izbjegavajući romantiziranje.
Glavne karakteristike realizma u umjetnosti uključuju:
Ove karakteristike omogućile su realističkim umjetnicima da stvore djela koja ne samo da točno prikazuju život, već i izazivaju empatiju i provociraju razmišljanje o društvenim problemima i uvjetima vremena.
Razbijači kamena Gustavea Courbeta (1849.) esencijalni su primjer realizma u slikarstvu. Djelo prikazuje dva radnika kako razbijaju kamenje uz cestu, prizor ručnog rada bez presedana u svojoj svakodnevnosti i sirovosti u to vrijeme.
Slično tome, Pabirčice (1857.) Jean-Françoisa Milleta prikazuju tri seljanke kako pabirče polja nakon žetve. Milletov rad naglašava surovu stvarnost seljačkog života, daleko od glorifikacije tipične za ranije umjetničke pokrete.
U književnosti, realizam je pronašao snažan glas u djelima romanopisaca poput Georgea Eliota i Henryja Jamesa, koji su istraživali društvo i ljudske uvjete s novom razinom dubine i detalja. Njihovi su romani bili utemeljeni na stvarnosti svakodnevnog života, ispitujući društvene, moralne i psihološke složenosti njihovih likova.
U kazalištu se također pojavio realistički pokret, s dramatičarima poput Henrika Ibsena i Antona Čehova koji su se odmaknuli od melodramatske tradicije kako bi se usredotočili na dinamiku obiteljskog života, društvene pritiske i individualne izbore. Njihove predstave nudile su zrcalo društvu, potičući publiku na razmišljanje o vlastitim životima i strukturama oko sebe.
Pokret realizma imao je trajan utjecaj na umjetnost, utirući put raznim kasnijim pokretima kao što su naturalizam, impresionizam i modernizam. Inzistirajući na prikazivanju života onakvim kakav jest, realizam je izazvao umjetnike da izbliza promatraju svijet i da ga prikazuju s iskrenošću.
Realizam je također demokratizirao teme u umjetnosti, književnosti i kazalištu, fokusirajući se na obične ljude i svakodnevne situacije, a ne na mitologiju, povijest ili elitu. Ova promjena donijela je inkluzivniju perspektivu u umjetnost, učinivši je pristupačnijom i relevantnijom široj publici.
U 20. i 21. stoljeću realizam nastavlja utjecati na umjetnike, pisce i filmaše. Iako su se precizne tehnike i fokusi razvili, temeljni princip prikazivanja stvarnosti bez uljepšavanja ostaje relevantan. Suvremeni realizam često se može vidjeti u djelima fotorealističnih slikara, redatelja dokumentarnih filmova i pisaca koji duboko zadiru u zamršenost modernog života.
Umjetnici poput Edwarda Hoppera i fotografi poput Dorothee Lange nastavili su tradiciju realizma u modernu eru, bilježeći trenutke života potpunom iskrenošću i oštrim okom za detalje.
Iako ova lekcija ne predlaže izravne eksperimente, razumijevanje realizma može se obogatiti pomnim promatranjem svijeta oko nas. Obraćajući pozornost na detalje svakodnevnog života, teksture, boje i svjetlost u našem okruženju, te priče i borbe ljudi, možemo cijeniti principe realizma na izravan i osoban način.
Posjeti umjetničkim galerijama, čitanje romana i gledanje filmova s realističnim pristupom također može ponuditi dublji uvid u to kako su umjetnici iz različitih razdoblja i medija tumačili i predstavljali stvarnost.
Realizam, kao umjetnički pokret, predstavlja značajan pomak u pristupu umjetnika, pisaca i stvaratelja prikazivanju stvarnosti. Usredotočujući se na svakodnevno i obično, te inzistirajući na točnosti i detaljima, realizam je proširio opseg umjetničkog izražavanja i nastavlja utjecati na umjetnost do danas. Njegovo naslijeđe svjedočanstvo je moći istinitog prikazivanja i trajne vrijednosti umjetnosti koja izravno govori ljudskom iskustvu.
