Bolesti zuba česti su zdravstveni problemi koji zahvaćaju usta i zube. Oni mogu uzrokovati nelagodu, bol, pa čak i ozbiljne zdravstvene komplikacije ako se ne riješe na pravi način. Općenito, bolesti zuba mogu se kategorizirati u dvije vrste: bolesti koje zahvaćaju zube i one koje zahvaćaju desni. Razumijevanje ovih stanja može pomoći u njihovoj prevenciji i upravljanju.
Zubni karijes , poznat i kao zubni karijes, posljedica je razaranja zubne cakline. Caklina je tvrdi, vanjski sloj vaših zuba. Ovo stanje uzrokuje bakterija u ustima koja stvara kiselinu iz šećera. Proces se može prikazati formulom: \( \textrm{Šećer (u hrani) + bakterije (u ustima)} \rightarrow \textrm{Kiselina}\) Ova kiselina zatim nagriza zubnu caklinu, što dovodi do karijesa.
Prevencija karijesa uključuje održavanje dobre oralne higijene, smanjenje unosa šećera i korištenje zubne paste s fluorom koja pomaže u jačanju cakline. Redoviti stomatološki pregledi također mogu pomoći u ranom otkrivanju i liječenju.
Bolesti desni su stanja koja utječu na desni i strukture koje podupiru zube. Početna faza je gingivitis , karakteriziran upalom desni. Ako se ne liječi, gingivitis može napredovati do parodontitisa , što dovodi do odmicanja zubnog mesa od zuba, gubitka koštane mase i na kraju do gubitka zuba.
Znakovi bolesti desni uključuju crvene, natečene ili krvareće desni, loš zadah i klimave zube. Dobra oralna higijena, uključujući pranje zuba dvaput dnevno i čišćenje zubnim koncem, može spriječiti bolesti desni. Prestanak pušenja i upravljanje dijabetesom također su važne preventivne strategije, budući da ta stanja mogu povećati rizik od bolesti desni.
Erozija zuba je gubitak zubne cakline uzrokovan kiselinom koja napada caklinu. Kiseline mogu potjecati iz prehrambenih izvora, kao što su agrumi i gazirana pića, ili iz želučane kiseline u stanjima poput refluksa kiseline. Za razliku od raspadanja, ovo ne uključuje bakterije.
Prevencija dentalne erozije podrazumijeva smanjenje unosa kisele hrane i pića, ispiranje usta vodom nakon konzumiranja te pričekanje najmanje 30 minuta prije pranja zubi kako bi se izbjeglo daljnje trošenje cakline.
Rak usne šupljine može zahvatiti bilo koji dio usta, uključujući usne, jezik, obraze i grlo. Čimbenici rizika uključuju pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola i izloženost humanom papiloma virusu (HPV). Simptomi mogu uključivati ranice koje ne zacjeljuju, kvržice ili crvene ili bijele mrlje u ustima.
Rano otkrivanje putem redovitih stomatoloških pregleda značajno poboljšava prognozu raka usne šupljine. Izbjegavanje duhana i ograničavanje konzumacije alkohola može smanjiti rizik od razvoja raka usne šupljine.
Održavanje oralnog zdravlja presudno je za opću dobrobit. Razumijevanje uzroka i prevencija bolesti zuba prvi je korak prema postizanju zdravih usta. Redoviti posjeti stomatologu, pravilna oralna higijena i zdrav način života ključni su čimbenici u prevenciji bolesti zuba i osiguravanju životnog vijeka zdravog osmijeha.
