Alergije na hranu značajan su zdravstveni problem koji pogađa veliki dio populacije u svijetu. Javljaju se kada imunološki sustav osobe nenormalno reagira na određeni protein iz hrane, vjerujući da je štetan. Ova reakcija može varirati od blagih simptoma, poput svrbeža ili koprivnjače, do težih stanja poput anafilaksije, koja mogu biti opasna po život. U ovoj lekciji istražit ćemo što su alergije na hranu, uobičajene namirnice koje izazivaju alergije, simptome i načine kako ih kontrolirati i liječiti.
U središtu alergija na hranu odgovor je imunološkog sustava na ono što pogrešno doživljava kao prijetnju. Kada se konzumira alergena hrana, tijelo detektira određene proteine kao štetne, oslobađajući kemikalije kao što je histamin kako bi se zaštitilo. Ovaj imunološki odgovor uzrokuje simptome povezane s alergijama na hranu. Iako točni razlozi zašto neki ljudi razviju alergije na hranu, a drugi ne, nisu u potpunosti jasni, genetski čimbenici, izloženost okolišu i prisutnost drugih alergija mogu utjecati na nečiji rizik.
Iako svaka hrana potencijalno može izazvati alergijsku reakciju, postoji osam namirnica koje su odgovorne za većinu alergijskih reakcija:
Simptomi alergija na hranu mogu uvelike varirati u težini i mogu uključivati:
Za dijagnosticiranje alergija na hranu, pružatelji zdravstvenih usluga mogu koristiti kombinaciju povijesti bolesti, pregleda prehrane, testova kože i krvnih testova za identifikaciju specifičnih alergena. Nakon što se utvrdi alergija na hranu, primarni način upravljanja stanjem je izbjegavanje alergene hrane. Čitanje etiketa na hrani, oprez u pogledu unakrsne kontaminacije i edukacija o skrivenim izvorima alergena ključni su koraci u izbjegavanju izlaganja.
Za osobe s rizikom od anafilaksije savjetuje se nošenje autoinjektora epinefrina (EpiPen). Ovaj uređaj može brzo isporučiti dozu epinefrina, lijeka koji može poništiti simptome ozbiljne alergijske reakcije.
Trenutačno ne postoji lijek za alergije na hranu. Liječenje prvenstveno uključuje upravljanje simptomima i izbjegavanje alergene hrane. Međutim, u tijeku su istraživanja potencijalnih tretmana, kao što je oralna imunoterapija (OIT). OIT uključuje postupno izlaganje pojedinaca sve većim količinama alergena, s ciljem da se konačno desenzibilizira na alergen. Iako obećava, OIT se još uvijek smatra eksperimentalnim i nije prikladan za svakoga.
Biološki tretmani usmjereni na imunološki sustav također se istražuju. Na primjer, proučavaju se monoklonska protutijela koja mogu blokirati djelovanje određenih komponenti imunološkog sustava uključenih u alergijske reakcije.
Život s alergijama na hranu zahtijeva oprez i obrazovanje. Evo nekoliko strategija za upravljanje alergijama na hranu:
Alergije na hranu utječu na živote mnogih ljudi i zahtijevaju pažljivo liječenje. Razumijevanjem uzroka, uobičajenih alergena i simptoma, pojedinci mogu poduzeti korake za upravljanje svojim stanjem i smanjenje rizika od alergijskih reakcija. Edukacija, oprez i komunikacija ključni su u suočavanju s izazovima života s alergijama na hranu. Istraživanja koja su u tijeku nude nadu za nove tretmane i potencijalno budući lijek.