Globalno zatopljenje događa se posvuda oko nas i događa se stotinama godina. Moramo to uskoro popraviti jer će imati ogroman negativan utjecaj na naše buduće generacije.
Ciljevi učenja
U ovoj lekciji učit ćemo o
- Što je globalno zagrijavanje?
- Koji su uzroci globalnog zatopljenja?
- Umjetni i prirodni uzroci globalnog zatopljenja
- Koje su posljedice globalnog zatopljenja?
Što je globalno zagrijavanje?
Zemlja se zagrijava. I kopno i oceani su sada topliji nego 1880. kada je počelo vođenje evidencije. Temperature i dalje rastu. Ovaj porast temperature Zemlje je globalno zagrijavanje.
Globalno zagrijavanje definira se kao postupno povećanje prosječne temperature Zemljine atmosfere i oceana od predindustrijskog doba.
Od 1880. godine prosječna temperatura na Zemlji porasla je za oko 1 Celzijev stupanj ili 1,9 stupnjeva Fahrenheita.
Uzroci globalnog zatopljenja
Glavni uzrok globalnog zatopljenja je efekt staklenika. Kada se ugljični dioksid (CO2) i drugi zagađivači zraka i staklenički plinovi skupljaju u atmosferi i apsorbiraju sunčevo zračenje koje se odbija od zemljine površine. Obično bi ovo sunčevo zračenje pobjeglo u svemir, ali ti zagađivači zarobljavaju toplinu i odbijaju je natrag, uzrokujući da se Zemlja zagrije. Ovaj fenomen je poznat kao efekt staklenika.
Slijede glavni uzroci globalnog zatopljenja
Uzroci globalnog zatopljenja koje je stvorio čovjek
- Krčenje šuma – Biljke unose ugljični dioksid i oslobađaju kisik u okoliš. Zbog stambeno-poslovne namjene, stabla se sijeku. To je dovelo do neravnoteže u okolišu čime je povećana razina ugljičnog dioksida u atmosferi.
- Korištenje vozila – Vozila sagorijevaju fosilna goriva koja ispuštaju veliku količinu ugljičnog dioksida i drugih toksina u atmosferu što rezultira porastom temperature.
- Klorofluorougljik (CFC) – Oni su skupina spojeva koji sadrže elemente klor, fluor i ugljik. Na sobnoj temperaturi obično su bezbojni plinovi ili tekućine koje lako isparavaju. Široko se koriste u klima uređajima i hladnjacima. CFC-i su doveli do propadanja ozonskog omotača, što je stvorilo mjesto za ultraljubičaste zrake, povećavajući time temperaturu Zemlje.
- Industrijski razvoj – Štetne emisije iz tvornica doprinose porastu temperature zemlje.
- Poljoprivreda – Razne poljoprivredne djelatnosti proizvode ugljični dioksid i plin metan. Oni doprinose stakleničkim plinovima u atmosferi i povećavaju temperaturu zemlje.
- Prenaseljenost – Povećanje stanovništva znači da više ljudi diše. To dovodi do povećanja razine ugljičnog dioksida, primarnog plina koji uzrokuje globalno zagrijavanje, u atmosferi.
Prirodni uzroci globalnog zatopljenja
- Vulkani – Pepeo i dim koji se emitiraju tijekom vulkanskih erupcija izlaze u atmosferu i utječu na klimu.
- Vodena para – Vodena para također djeluje kao staklenički plinovi. Zbog povećanja zemaljske temperature, više vode isparava iz vodenih tijela i ostaje u atmosferi doprinoseći globalnom zatopljenju.
- Otapanje permafrosta – Permafrost ima plinove iz okoliša zarobljene u njemu nekoliko godina. Kako se permafrost topi, ovi se plinovi iz okoliša oslobađaju natrag u atmosferu, povećavajući tako temperaturu Zemlje.
- Šumski požari – Šumski požari i šumski požari ispuštaju veliku količinu dima koji sadrži ugljik. Ti se plinovi ispuštaju u atmosferu i povećavaju temperaturu Zemlje što rezultira globalnim zagrijavanjem.
Učinci globalnog zatopljenja
- Porast temperature – Globalno zatopljenje dovelo je do porasta temperature Zemlje. To je rezultiralo povećanjem topljenja ledenjaka što je dovelo do povećanja razine mora.
- Klimatske promjene – Globalno zatopljenje dovelo je do klimatske neravnoteže sa sušama i poplavama.
- Širenje bolesti – Porast temperature rezultirao je obrascima topline i vlage. Povećava se broj bolesti poput toplinskog stresa, zaraznih bolesti poput astme i alergija te infekcija koje se prenose kukcima kao što je denga groznica.
- Prijetnja ekosustavu – Povećane temperature opterećuju i kopnene i morske vrste i staništa. Gubitak prirodnih staništa čini nekoliko biljaka i životinja ranjivim na izumiranje.
