Back to the topics list

poslovni ciklus

Poslovni ciklus, također poznat kao ekonomski ciklus, odnosi se na uspone i padove u gospodarstvu.

ciljevi učenja

U ovoj lekciji učit ćemo o

1. Osnovna definicija poslovnog ciklusa.
2. Četiri različite faze poslovnog ciklusa – ekspanzija, vrhunac, kontrakcija i pad.
3. Fluktuacije u poslovnom ciklusu.
4. Potencijalni proizvodni i proizvodni jazovi u poslovnom ciklusu.
5. Priroda poslovnog ciklusa - ponavljanje, postojanost i zajedničko kretanje.

Što je poslovni ciklus?

Poslovni ciklus je kretanje razine BDP-a naviše i naniže. Uključuje pomake tijekom vremena između razdoblja relativno brzog rasta proizvodnje (oporavak i prosperitet), koji se izmjenjuju s razdobljima relativne stagnacije ili pada (kontrakcija ili recesija).

Faze poslovnog ciklusa

1. Realni BDP
2. Vrh
3. Vrh
4. Kontrakcija
5. Proširenje
6. Kroz
7. Vrijeme

Poslovni ciklus ima četiri različite faze:

1. Ekspanzija – Kada raste realni BDP, dolazi do gospodarskog rasta, a nezaposlenost se smanjuje.
2. Vrhunac – Ovo je najviša točka poslovnog ciklusa, kada gospodarstvo proizvodi s maksimalnom dopuštenom proizvodnjom, zaposlenost je na ili iznad pune zaposlenosti i inflatorni pritisci na cijene.
3. Kontrakcija – Ovo slijedi vrhunac kada gospodarstvo obično ulazi u korekciju koju karakterizira usporavanje rasta, smanjenje proizvodnje i porast nezaposlenosti. Posebno duga kontrakcija naziva se 'recesija'. Tijekom recesije poduzeća propadaju, tvrtke otpuštaju radnike, a potrošači su općenito uznemireni. Ako recesija traje posebno dugo i progresivno se pogoršava, naziva se 'depresija'. Na primjer, Velika depresija trajala je više od desetljeća i rezultirala je tisućama ljudi koji su izgubili posao i životnu ušteđevinu.
4. Korito – usporavanje prestaje u ovoj fazi i u ovom trenutku gospodarstvo je dotaklo dno iz kojeg će izaći sljedeća faza ekspanzije i kontrakcije. U ovom trenutku kontrakcija prestaje i izlaz ponovno počinje rasti.

Fluktuacije poslovnog ciklusa

Fluktuacije u poslovnom ciklusu mjere se u smislu stope rasta realnog BDP-a i događaju se oko dugoročnog trenda rasta.

• Razdoblje od pada do vrha naziva se ekspanzija.
• Razdoblje od vrhunca do pada naziva se recesija.

Rečeno je da je gospodarstvo u stanju depresije ako se ne počne ponovno širiti nakon razdoblja recesije.

Potencijalni izlaz

To je razina stvarnog BDP-a koja bi se proizvela ako se svi resursi koriste učinkovito.

Na primjer, ako se radna snaga koristi učinkovito, stvarna stopa nezaposlenosti bit će jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti. Kada postoji pozitivan jaz u proizvodnji, gospodarstvo proizvodi iznad svog dugoročnog potencijala i stopa nezaposlenosti je niža od prirodne stope nezaposlenosti. Tijekom recesije realni BDP pada ispod svog potencijala, a stopa nezaposlenosti je viša od prirodne stope nezaposlenosti.

Stvarna stopa nezaposlenosti je drugačija od prirodne stope nezaposlenosti, u različitim točkama poslovnog ciklusa, zbog cikličkih promjena nezaposlenosti tijekom poslovnog ciklusa. Ciklička nezaposlenost raste zbog smanjene proizvodnje tijekom recesije, a ciklička se smanjuje zbog povećanja proizvodnje tijekom ekspanzije.

Proizvodne praznine u poslovnom ciklusu

Razlika između stvarnog i potencijalnog outputa u poslovnom ciklusu naziva se izlazni jaz.

• Potencijalni učinak je ono što bi nacija mogla proizvesti kada bi se svi njeni resursi učinkovito koristili. Predstavljen je kao dugoročni trend rasta.
• Stvarni učinak je ono što nacija zapravo proizvodi.

Kad god je trenutni iznos koji nacija proizvodi veći ili manji od potencijalnog outputa, postoji proizvodni jaz.

Pozitivan proizvodni jaz postoji kad god je krivulja poslovnog ciklusa iznad trenda rasta.

Kada je stvarna proizvodnja iznad potencijalne proizvodnje, to znači da je agregatna potražnja rasla brže od agregatne ponude. To uzrokuje pregrijavanje gospodarstva, tj. proizvodnja se javlja na neodrživo visokoj razini, na kojoj je stopa nezaposlenosti niža od prirodne stope nezaposlenosti. Na kraju će poslovni ciklus dosegnuti vrhunac i ući u recesiju.

Negativan proizvodni jaz postoji kad god je krivulja poslovnog ciklusa ispod trenda rasta.

Kada je stvarna proizvodnja ispod potencijalne proizvodnje, to znači da je agregatna potražnja ili agregatna ponuda pala, uzrokujući pad zaposlenosti i proizvodnje. Stopa nezaposlenosti bit će viša od prirodne stope nezaposlenosti. Naposljetku će poslovni ciklus doći do dna i ući u oporavak i ekspanziju.

Ponavljanje, postojanost i zajedničko kretanje u poslovnom ciklusu

Poslovni ciklus se ponavlja jer se ponavljaju epizode kontrakcija i ekspanzija tijekom vremena.

Poslovni ciklus također pokazuje postojanost, budući da pad gospodarske aktivnosti neko vrijeme prati daljnji pad, dok rast gospodarske aktivnosti neko vrijeme prati daljnji rast.

Supokret znači da se mnoge ekonomske varijable kreću zajedno na predvidljiv način tijekom poslovnog ciklusa.

Za varijablu koja se kreće u istom smjeru kao agregatna ekonomska aktivnost kaže se da je 'prociklička', dok je varijabla koja se kreće u suprotnom smjeru 'kontraciklička'. Na primjer, proizvodnja, ulaganja, prosječna produktivnost rada i realna plaća su 'procikličke' varijable; a stopa nezaposlenosti je 'kontraciklična'.

Ako se vrhovi i najniže vrijednosti varijable javljaju prije vrhova i najnižih vrijednosti ukupne ekonomske aktivnosti, kaže se da je to vodeća varijabla.

Ako se vrhovi i najniže vrijednosti neke varijable javljaju u isto vrijeme kad i vrhovi i najniže vrijednosti ukupne ekonomske aktivnosti, kaže se da je to koincidentna varijabla.

Ako vrhovi i najniže vrijednosti varijable dolaze nakon vrhova i najnižih vrijednosti ukupne ekonomske aktivnosti, kaže se da je varijabla koja zaostaje.