U ovoj lekciji ćemo govoriti o prethodnicima i nasljednicima cijelih brojeva u matematici, što oni predstavljaju i kako se mogu odrediti. Cijeli brojevi su osnovni brojevi za brojanje 0, 1, 2, 3, 4, 5 i tako dalje. Drugi primjeri cijelih brojeva su 100, 567, 999 i 1000. Svaki cijeli broj ima prethodnika i sljedbenika, osim cijelog broja 0 koji nema prethodnika.
Prethodnik je cijeli broj koji dolazi neposredno prije određenog broja. To je jedan manje od tog broja. Ako kažemo: Broj 14 je prethodnik broja 15 , što možemo shvatiti iz ove izjave? Vidimo da je broj 14 neposredno prije broja 15 ili je za jedan manji od broja 15.
Prethodnik broja može se pronaći na dva načina. Prvi način je brojanjem. Na primjer, možemo uzeti broj 15, pa ćemo početi brojati do zadanog broja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15. Broj koji smo izbrojali neposredno prije broja 15 je broj 14. On je za 1 manji od 15 i možemo reći da je njegov prethodnik. Ali što ako je zadani broj veći, pa npr. uzmemo broj 165? Predugo je brojati do 165. Za ovaj broj prethodnik ćemo odrediti na drugi način, a to je oduzimanjem jedan od zadanog broja (jer znamo da je prethodnik za jedan manji broj). Bit će 165-1=164. Možemo reći da je 164 prethodnik 165.
Sada znamo kako možemo odrediti prethodnika bilo kojeg broja:
Nasljednik je cijeli broj koji se nalazi odmah iza određenog broja. To je jedan više od tog broja. Sljednik broja 15 je broj 16. Kao i prethodnik, sljedbenika zadanog broja možemo odrediti prebrojavanjem, ali u tom slučaju sljedbenik je broj koji je odmah iza zadanog broja. Druga metoda bit će dodavanje jedinice zadanom broju. Na primjer 165+1=166. Broj 166 je nasljednik broja 165. Ova metoda se može primijeniti na sve brojeve, na primjer:
Donja tablica predstavlja primjere prethodnika i sljedbenika zadanih brojeva
Prethodnik(zadan broj − 1) | Broj | Nasljednik(dati broj + 1) |
99 | 100 | 101 |
230 | 231 | 232 |
598 | 599 | 600 |
998 | 999 | 1000 |
5674 | 5675 | 5676 |
