Gnojivo je bilo koji materijal sintetičkog ili prirodnog podrijetla (osim materijala za vapnenje) koji se primjenjuje na tlo ili na biljna tkiva kako bi se opskrbio jednim ili više biljnih hranjivih tvari bitnih za rast biljaka. Postoji mnogo izvora gnojiva, kako prirodnih tako i industrijski proizvedenih. Upravljanje plodnošću tla bila je preokupacija poljoprivrednika tisućama godina.
Za gnojiva se također može reći da su jednostavni kemijski spojevi dobiveni rudarenjem ili kemijskom obradom. Koriste se u proizvodnji usjeva, stoga nam je važno proučiti i razumjeti ta gnojiva.
CILJEVI UČENJA
Do kraja ove lekcije trebali biste biti sposobni:
- Objasniti klasifikaciju anorganskih gnojiva.
- Opišite karakteristike različitih spojeva i izravnih gnojiva.
- Opišite različite načine primjene gnojiva.
Anorganska gnojiva mogu se klasificirati na temelju sljedećeg:
- Sadrže hranjive tvari , odnosno ravna ili složena gnojiva.
- Utjecaj na pH tla , odnosno kisela ili neutralna gnojiva.
- Način primjene , na primjer, folijarna i prihrana gnojiva.
- Vrijeme primjene , odnosno sadnje i prihranjivanja gnojivima.
Na temelju sadržanih hranjivih tvari, anorganska gnojiva se mogu klasificirati na ravna ili složena gnojiva. Pogledajmo ova gnojiva.
RAVNA GNOJIVA
Ravno gnojivo je gnojivo koje sadrži samo jedan od primarnih makronutrijenata, odnosno dušik (N), fosfor (P) ili kalij (K).
Ovisno o hranjivim tvarima koje sadrže, ravna gnojiva dijele se na dušična gnojiva, fosfatna gnojiva i kalijeva gnojiva.
Dušična gnojiva
To su gnojiva koja sadrže dušik. Oni uključuju sulfat amonijaka (SA), amonijev nitrat (AN), kalcijev amonijev nitrat (CAN), amonijev sulfat nitrat (ASN) i ureu.
Karakteristike dušičnih gnojiva
- Dušična gnojiva su vrlo topiva u vodi.
- Imaju zapaljivo ili goruće djelovanje na usjeve.
- Lako se ispiru i stoga imaju kratak rezidualni učinak.
- Higroskopne su, odnosno upijaju vlagu iz atmosfere, pa se lako peku.
- Oni su hlapljivi, odnosno lako se mogu prijeći u plinoviti oblik.
Primjena i skladištenje dušičnih gnojiva
- Dušična gnojiva treba primijeniti na uspostavljene usjeve kako bi ih biljka iskoristila prije nego što se izluže.
- Osim folijarnih gnojiva, ne bi smjele doći u dodir ni s jednim dijelom biljke, a posebno s lišćem, zbog svog užarenog učinka.
- Potrebno ih je primjenjivati često i u primjeni, jer imaju kratak rezidualni učinak.
- Treba ih čuvati u suhim uvjetima kako bi se izbjeglo zgrušavanje.
- Treba ih primijeniti u vlažnim tlima kako bi se izbjeglo isparavanje.
- Trebaju se čuvati u plastičnim vrećicama, a ne u metalnim posudama jer ih korodiraju.
Fosfatna gnojiva
To su gnojiva koja sadrže fosfor. Fosfatna gnojiva se obično dobivaju drobljenjem kamenog fosfata (apatita). Oni uključuju pojedinačni superfosfat (SSP), dvostruki superfosfat (DSP), trostruki superfosfat (TSP), soda fosfat i bazičnu trosku.
Karakteristike fosfatnih gnojiva
Karakteristike fosfatnih gnojiva uključuju sljedeće:
- Manje su podložni ispiranju.
- Slabo su topljivi u vodi.
- Imaju blagi učinak pečenja.
- Imaju dugi rezidualni učinak u tlu.
- Otapanjem u vodi reagiraju s elementima u tlu i fiksiraju se, odnosno zatvaraju u spojeve koji su manje topljivi.
Fosfatna gnojiva se primjenjuju u vrijeme sadnje. To je u svrhu poticanja ranog stvaranja i razvoja korijena. Također se sporo otapaju i manje se izlužuju, stoga ostaju dulje u tlu kako bi ih biljke koristile.
Kalijeva gnojiva
Kalijeva gnojiva sadrže kalij. Oni uključuju kalijev klorid ili murijat potaše (KCL), kalijev sulfat ili kalijev sulfat i kalijev nitrat ili nitrat potaše.
Karakteristike kalijevih gnojiva
- Umjereno su topljivi.
- Imaju umjereni učinak pečenja.
SLOŽENA GNOJIVA
Složeno gnojivo je ono koje sadrži dva ili sve primarne makronutrijente. Složena gnojiva uključuju:
- nitrofos (20:20:0).
- monoamonijev fosfat (MAP).
- diamonijev fosfat (DAP).
Prednosti primjene složenih gnojiva
- Štedi novac i vrijeme.
- Mješavina osigurava poboljšana svojstva skladištenja i bolje rukovanje.
Nedostaci primjene složenih gnojiva
- Oni su skupi.
- Mogu biti rasipni.
- Gnojiva možda nisu bila dobro izmiješana što je dovelo do neujednačene raspodjele.
- Neka gnojiva su nekompatibilna.
Neke od glavnih prednosti korištenja anorganskih gnojiva u odnosu na organska uključuju: brzo djeluju i nisu glomazni što ih čini lakim za korištenje. Međutim, ova gnojiva imaju i neke nedostatke, među kojima su: imaju kratko zaostalo djelovanje i nepovoljna su za okoliš.
Načini primjene gnojiva
Postoji nekoliko metoda primjene gnojiva. Neki od njih su:
- Emitiranje . U rasipavanju gnojivo se ravnomjerno nanosi na površinu zemlje, a zatim se zaora u tlo prije sadnje.
- Bočni preljev . Gnojivo se primjenjuje nakon nicanja usjeva. Bočno oblaganje može se obaviti prstenastom aplikacijom ili trakom . Prstenasta primjena uključuje postavljanje gnojiva oko usjeva. Banding je stavljanje gnojiva između redova na odgovarajućoj udaljenosti od usjeva.
- Folijarna primjena . Gnojivo se nanosi na lišće u obliku otopine. Otopina se može primijeniti u visokoj koncentraciji.
- Kombinirano bušenje ili postavljanje u redove . To uključuje bušenje gnojiva zajedno sa sjemenom u rupe za sadnju.
- Prihranjivanje . Ovo je dopunska primjena gnojiva radi nadopune ranijih.
- Postavljanje benda . Ovo je stavljanje gnojiva u trake. To se može učiniti kroz brdo ili postavljanje u redove. U uzvisini, gnojiva se u trakama stavljaju blizu biljke s jedne ili obje strane biljke. Postavljanje u red vrši se za usjeve koji se sije blizu jedan u nizu, poput kukuruza. Gnojivo se nanosi u neprekidnim trakama s jedne ili obje strane reda. To se naziva postavljanje reda.
- Primjena iz zraka . U nekim područjima primjena gnojiva nije izvediva. Rješenja gnojiva mogu se primijeniti putem zrakoplova uglavnom u šumskim i brdovitim područjima.
- Fertigacija . To je primjena gnojiva topljivih u vodi kroz vodu za navodnjavanje. Hranjive tvari se prenose u tlo u obliku otopine.
