Jeste li ikada razmišljali o tome što živim bićima pomaže da ostanu živi? Je li to Sunce? Zrak? Hrana? Ili nešto drugo? Otkrijmo to u ovoj lekciji!
U ovoj lekciji ćemo govoriti o živim bićima io tome što im je potrebno da ostanu živi ili da prežive. Raspravljat ćemo o:
⦁ Koje su osnovne potrebe živih bića?
⦁ Koliko je svaka potreba važna za preživljavanje živih bića?
Živa bića nazivamo i živim organizmima. Ljudi, životinje i biljke su svi živi organizmi. Živa bića se dosta razlikuju jedna od druge. Živimo u svom domu, biljke rastu na zemlji, ptice lete nebom. Neke životinje žive u vodi, neke na zemlji, a neke u zemlji. Stvari koje su živim organizmima potrebne da bi ostali živi i preživjeli nazivaju se OSNOVNE POTREBE . Osnovne potrebe su iste za sva živa bića. Ono što je različito je koliko ili u kojem obliku će te potrebe biti važne za njih.
Osnovne potrebe koje sva živa bića trebaju za preživljavanje su:
⦁ Sunce
⦁ Voda
⦁ Zrak
⦁ Hrana
⦁ Sklonište
Sunce je vjerojatno najvažnije za živa bića. To je glavni izvor energije za sva živa bića. Također je izvor svjetlosti i topline.
Potrebna nam je energija sunca. Svjetlost nam je potrebna da bismo mogli vidjeti okolo. Sunčeva svjetlost nam pomaže da ostanemo zdravi jer daje vrlo važan vitamin kada ga naša koža apsorbira. Vitamin se zove vitamin D.
I biljkama je potrebno sunce. To je zato što biljke stvaraju svoju hranu, a to mogu samo uz pomoć sunca.
Ostala živa bića koja ne mogu preživjeti bez sunca su životinje. Nekima od njih treba više sunca, poput zmija i kornjača. To ih zagrijava i oni se aktiviraju. Neki od njih se skrivaju od sunca. Možete li imenovati jednu? Šišmiši! Ali čak i ako se skrivaju, i njima je potrebno sunce. Noću jedu živa bića koja dobivaju energiju od sunca.
Različita živa bića mogu preživjeti na različitim mjestima. To je zbog količine sunčeve svjetlosti i topline.
Zabavna činjenica: Sunčeva svjetlost putuje od Sunca do Zemlje u prosjeku 8 minuta i 20 sekundi.
Izazov za vas: Pokušajte saznati vole li puževi sunčevu svjetlost?
Svako živo biće treba vodu da bi preživjelo. Voda koju pijemo pomaže našem tijelu da obavlja vrlo važne poslove za naše zdravlje. Bez pitke vode naše tijelo neće raditi kako treba i razboljet ćemo se. Zato trebamo piti dovoljno vode svaki dan.
I životinje trebaju piti vodu da bi preživjele, baš kao i mi. No, nekim životinjama voda može biti i dom. Morski psi, dupini, ribe, morske zvijezde i rakovi neki su od njih. Možete li navesti još životinja koje žive u vodi? Životinje trebaju vodu i za nešto drugo. Za reprodukciju. Kao kornjače kojima je potrebna voda da polože jaja i dobiju mlade.
Što je s biljkama? Mogu li preživjeti bez vode? Odgovor je ne. Potrebna im je voda da zajedno sa suncem naprave hranu. Biljke uzimaju vodu iz zemlje, a ta je voda puna hranjivih tvari, a to su stvari koje biljke trebaju da prežive. Neke biljke trebaju više vode, neke ne. Postoji biljka koja mjesecima može preživjeti bez vode. Ta se biljka zove kaktus. Kada pada kiša, kaktus upija i skladišti vodu, zbog čega može ostati dugo bez nove vode.
Zabavna činjenica: Znate li da se većina našeg tijela sastoji od vode? To je oko 60%!
Izazov za vas: Pokušajte saznati koliko dugo možemo preživjeti bez vode!
Znate li što je zrak? Ima ga posvuda oko nas. To je mješavina vrlo važnih plinova poput kisika, dušika i ugljičnog dioksida. Kisik je plin koji nam je potreban iz zraka da bismo preživjeli. Mi udišemo zrak unutar našeg tijela dok dišemo, uz pomoć naših organa koji se nazivaju pluća, a naše tijelo uzima kisik za obavljanje važnih poslova.
Biljke ne trebaju kisik kao mi. Potreban im je ugljični dioksid iz zraka. Ugljični dioksid im je važan za proizvodnju hrane, zajedno sa suncem i vodom. U procesu stvaranja hrane, biljke daju zraku kisik, plin koji nam je potreban. Dakle, to je jedan od glavnih razloga da imamo puno biljaka oko nas. Biljke će nam pomoći da ostanemo zdravi. Također, pokretni zrak pomaže biljkama da se razmnožavaju uzimajući žućkasti prah, nazvan pelud, s jedne biljke na drugu.
Životinje, kao i ljudi, trebaju kisik da bi ostale na životu. Oni uzimaju kisik s različitih mjesta, ovisno o tome gdje žive. Ribe uzimaju svoj kisik otopljen u vodi. To rade pomoću posebnih organa koji se nazivaju škrge. Škrge se nalaze s obje strane ribe ili u njezinim ustima. Ostale životinje koriste druge organe za disanje, ali većina njih koristi pluća, baš kao i ljudi.
Zabavna činjenica: ljudi mogu preživjeti bez kisika oko 3 minute. (Uzmite u obzir da smo svi različiti, to može varirati)
Izazov za vas: Pokušajte saznati koji plin vraćamo zraku dok dišemo!
Još jedna stvar bez koje živa bića ne mogu preživjeti je hrana ili hranjive tvari. Hranjive tvari su tvari ili sastojci koji potiču rast, daju energiju i održavaju život. Ne možemo zamisliti život bez hrane, zar ne? Možemo preživjeti samo 3 tjedna bez hrane. Hrana nam je potrebna kako bismo dobili energiju za aktivnosti koje obavljamo, kako bismo rasli, ostali zdravi i jaki. Postoji toliko mnogo hrane koju možemo jesti, poput voća, povrća, mlijeka, jaja, mesa. Kada jedemo hranu, naše tijelo i njegovi organi uzimaju ono što im je potrebno. Svaki dan bismo trebali jesti različitu i raznoliku hranu kako bismo ostali zdravi i jaki.
Biljke također trebaju hranu ili hranjive tvari. Ali jeste li ikada vidjeli biljku koju jedete kao mi? Posebno je to što biljke stvaraju potrebnu hranu uz pomoć sunca, vode i zraka. Hrana koju prave je šećer, proteini i masti.
I životinje trebaju hranu kako bi preživjele. Životinje jedu biljke, kukce ili druge manje životinje. Životinje koje love druge životinje radi hrane nazivaju se predatorima. Neki primjeri predatora su zmije, orlovi, mačke, krokodili, vukovi, kitovi ubojice, jastozi, lavovi, morski psi. Životinje u prirodi hranu nalaze posvuda oko sebe.
Zabavna činjenica: Znate li da slonovi mogu provesti 12-18 sati dnevno hraneći se?
Izazov za vas: Pokušajte saznati kako se zove proces stvaranja hrane u biljkama?
Živi organizmi trebaju sklonište. Skloništa su ono što ljudi i životinje koriste kako bi se zaštitili od svoje okoline. Svaki živi organizam treba sklonište kako bi se osjećao toplo, sigurno i zaštićeno. Zaklon nam je važan jer nas štiti od kiše, snijega, hladnoće, vrućine ili vjetra. Može učiniti da se osjećamo dobro i sigurno.
Sklonište štiti životinje od loših vremenskih uvjeta, poput kiše, snijega, vjetra ili predatora.
Zabavna činjenica: Znate li da je još jedan način zaštite od neprijatelja kod životinja mogućnost promjene boje kada su u opasnosti?
Izazov za vas: Pokušajte saznati koja životinja može promijeniti boju kada je u opasnosti!
Upamtite, iako su sva živa bića različita, sva imaju iste osnovne potrebe za suncem, vodom, zrakom, hranom i skloništem. Bez njih ne mogu preživjeti.
Jeste li već pronašli odgovore na izazove ove lekcije? Ako ne, evo pomoći za vas.
Izazov 1: Pokušajte saznati vole li puževi sunčevu svjetlost.
Odgovor: Puževi se rijetko mogu vidjeti vani na jakom suncu. Preferiraju mjesta koja su tamna ili u najmanju ruku sjenovita.
Izazov 2: Pokušajte saznati koliko dugo možemo preživjeti bez vode!
Odgovor: Čovjek može preživjeti bez vode oko 3 dana.
Izazov 3: Pokušajte saznati koji plin vraćamo zraku dok dišemo!
Odgovor: Plin koji vraćamo zraku dok dišemo je ugljikov dioksid.
Izazov 4: Pokušajte otkriti kako se zove proces stvaranja hrane u biljkama.
Odgovor: Biljke proizvode hranu procesom poznatim kao fotosinteza.
Izazov 5: Pokušajte saznati koja životinja može promijeniti boju kada je u opasnosti!
Odgovor: Jedna životinja koja može promijeniti boju kada je u opasnosti je kameleon.
