Trodobni sustav arheologije dijeli ljudsku tehnološku pretpovijest na tri razdoblja – kameno doba, brončano doba i željezno doba. Ovi pojmovi se odnose na materijal koji je korišten za izradu oruđa i oružja.
Brončano doba protezalo se od 3300. do 1200. pr. To je razdoblje ljudske povijesti između kamenog i željeznog doba. Tijekom brončanog doba ljudi su izrađivali alate od legure (mješavine metala) zvane bronca. Bronca je mješavina uglavnom bakra i kositra; obično devet dijelova bakra i jedan dio kositra.
U razdoblju prije brončanog doba ljudi su se služili oruđem od kamena ili drugih nemetala; bilo je poznato kao kameno doba. Brončano doba označilo je prvi put kada su ljudi počeli raditi s metalom. Brončano doba završilo je daljnjim napretkom u metalurgiji, poput mogućnosti taljenja željezne rude, čime je počelo ono što se naziva željezno doba.
Prvi dio brončanog doba naziva se kalkolitik koji se odnosi na korištenje čistog bakra i kamenih alata.
Različita društva ušla su u brončano doba u različito vrijeme. Civilizacije u Grčkoj počele su raditi s broncom nešto prije 3000. pr. Kr., dok su Britanski otoci i Kina ušli u brončano doba mnogo kasnije, oko 1900. pr. Kr., odnosno 1700. pr. Kr.
Vjeruje se da se razvoj bronce prvi put dogodio u Mezopotamiji. Drevni Sumerani možda su bili prvi ljudi koji su otkrili da se bronca može dobiti dodavanjem kositra bakru. Bronca je bila izdržljivija od bakra. Bio je i oštriji. Ove dvije kvalitete učinile su broncu vrlo popularnom i korisnom za alate i oružje.
Brončano doba može se podijeliti u tri uzastopna vremenska razdoblja:
1. Rano brončano doba (3500. – 2000. pr. Kr.)
2. Srednje brončano doba (2000. – 1600. pr. Kr.)
3. Kasno brončano doba (1600. – 1200. pr. Kr.)
U razdoblju prije brončanog doba ljudi su živjeli nestašnim životom poput nomada. Tijekom brončanog doba počeli su se naseljavati u kolonije koje su potom formirale visoko razvijene civilizacije. Civilizacije u Mezopotamiji, Egiptu, dolini Inda, Grčkoj i Kini cvjetale su tijekom ovog doba.
Tijekom brončanog doba ljudi su počeli koristiti bakar i broncu za izradu raznih predmeta. To je dovelo do poboljšanja u poljoprivredi i promijenilo način na koji ljudi žive. Divlja hrana više nije činila glavni dio ljudske prehrane nakon što je pronađena i razvijena poljoprivreda.
Dva izuma koja nisu povezana s broncom također su zauvijek promijenila lice poljoprivrede. Prvi od njih je navodnjavanje ili proces korištenja umjetnih kanala i jaraka za preusmjeravanje vode iz prirodnih izvora ili poplavnih nizina u polja za usjeve ili u akumulacijska jezera za kasnije korištenje.
Druga promjena je sustav polja. Sustav polja, koji se najčešće nalazi u Britaniji tijekom brončanog doba, izmjenjuje usjeve posađene na više polja kako bi se nadoknadile hranjive tvari u tlu.
Poljoprivreda je omogućila više ljudi na području koje se moglo uzdržavati od lova i sakupljanja. Ljudi su počeli skladištiti usjeve za korištenje izvan sezone ili za razmjenu. Intenzivno ratarstvo, navodnjavanje i uporaba metalnog pluga dodatno su unaprijedili poljoprivredu. Nakon što je bilo dovoljno hrane, ljudi su se počeli baviti i drugim aktivnostima osim sakupljanja hrane.
Kako je izrada metalnih alata bila teška i zahtijevala je određenu razinu vještine, ljudi su postali organiziraniji. Tijekom tog razdoblja razvila se lijevana metalna obrada. Pojava rudarstva, taljenja i lijevanja omogućila je razvoj kvalificirane radne snage i organizaciju naselja te razvoj na području poljoprivrede, stočarstva, graditeljstva i arhitekture, umjetnosti i dizajna.
Brončano doba obilježeno je usponom država ili kraljevstava — velikih društava koje je pod središnjom vladom povezao moćni vladar. Neka društva brončanog doba razvila su vladajuću klasu koju je podržavala vojna moć. Neki kraljevi iz brončanog doba vladali su carstvima i provodili zakone.
Dva najranija pisma koja su se pojavila tijekom razdoblja brončanog doba bila su - klinasto pismo i hijeroglifi. Klinasti oblik pisma bio je pisanje na glinenim pločicama, a razvili su ga Sumerani. Egipćani su ubrzo nakon toga razvili vlastiti oblik pisma, hijeroglifsko i hijeratsko pismo.
Tijekom brončanog doba oruđe i oružje izrađeno od bronce ubrzo je zamijenilo svoje ranije kamene verzije. Ratovanje je koristilo metalno oružje, oklope, bojna kola i napredne strategije. Budući da je poljoprivreda mogla prehraniti ljude, mnogi su se ljudi počeli zanimati za ratovanje što je dovelo do uspona stalnih vojski u drevnim civilizacijama.
Tijekom brončanog doba također se dogodilo nekoliko tehnoloških napredaka, na primjer, razvoj ranog pisma, navodnjavanja, kotača i lončarskog kotača kod Sumerana, konopa kod Egipćana i zmajeva kod Kineza. Ti su pomaci, zajedno s novim spoznajama iz matematike i astronomije, učinili ljudski život boljim. Na primjer, lončarsko kolo i proizvodnja tekstila značili su da se može proizvesti bolja keramika i odjeća; a izum kotača značio je da se vozila na životinjsku vuču mogu voziti prugama i cestama.
Kočije su prvi put uvedene tijekom brončanog doba. Kočija je u osnovi služila kao ratno vozilo, no bila je i prijevozno sredstvo za uglednike društva.
Kišobran je također izumljen tijekom brončanog doba. Alat su u osnovi razvili Egipćani.
Roundhouse u Britaniji i tkanje tkanina također su se razvili u to doba.
Razrađeni brodovi dizajnirani su i izgrađeni za prijevoz materijala na velike udaljenosti. Tako se zahvaljujući trgovini i rudarstvu razvio prijevoz na velike udaljenosti.
Društvena stratifikacija temeljena na bogatstvu, moći i plemstvu bila je očita u civilizacijama brončanog doba. Ornamenti i sofisticirani dizajni na alatima definirali su umijeće i društveni sloj vlasnika. Metalci i oni koji su trgovali metalima bili su vjerojatno najvažniji i najbogatiji ljudi u društvu brončanog doba.
Do prvog tisućljeća otkriveno je željezo i time je polako završilo brončano doba.
