Sunčev sustav nastao je prije 4,6 milijardi godina. Naš solarni sustav sastoji se od osam planeta koji svi kruže oko Sunca. Ovih osam planeta su
Merkur je planet najbliži Suncu, a Neptun je najudaljeniji od Sunca.
To je planet najbliži Suncu i širok je otprilike kao Atlantski ocean. Udaljenost od Sunca do Merkura je preko 9 milijuna. To je najmanji planet u Sunčevom sustavu. Planet je dobio ime po rimskom glasniku bogova.
Merkur je jedan od četiri "zemaljska" planeta u Sunčevom sustavu. Može se vidjeti sa Zemlje bez teleskopa. 18 Merkura bi stalo u Zemlju.
Merkur nema atmosferu, što znači da nema vjetra ili vremenskih prilika. Merkur nema vode ni zraka na površini. Merkur nema Mjeseca i nema prstenova.
Merkur ima vrlo nisku površinsku gravitaciju.
Merkurova orbita oko Sunca je najbrža orbita od svih planeta Sunčevog sustava. To je najbrži planet i juri kroz svemir s 50 km u sekundi (ili 31 milju u sekundi). Merkur obiđe Sunce za 88 dana, što znači da je 59 zemaljskih dana jednako 1 danu na Merkuru.
To je drugi najtopliji planet u Sunčevom sustavu, dostiže i do 4000 °C stupnjeva tijekom dana, a noću, međutim, bez atmosfere koja bi zadržala toplinu, temperature strmoglavo padaju i do -180 stupnjeva Celzijusa.
Venera je drugi najbliži planet Suncu u Sunčevom sustavu. Udaljenost od Sunca do Venere je preko 67 milijuna milja. To je treći najmanji planet u Sunčevom sustavu. Budući da je stjenoviti planet, Venera je također jedan od četiri "zemaljska" planeta u Sunčevom sustavu. Može se vidjeti sa Zemlje bez teleskopa.
Venera je dobila ime po rimskoj božici ljepote. Poznata je i kao jutarnja zvijezda jer se pri izlasku sunca pojavljuje na istoku. Također je poznata kao večernja zvijezda jer se pojavljuje pri zalasku sunca kada je na zapadu. Ne vidi se usred noći. Žuti oblaci od sumpora i sumporne kiseline prekrivaju cijeli planet i reflektiraju svjetlost s površine planeta. Time je ovaj planet drugi najsjajniji objekt na noćnom nebu nakon Mjeseca.
Venera i Zemlja su blizu jedna drugoj u prostoru i slične veličine, što je razlog zašto se Venera naziva Zemljinom sestrom planetom.
Venera je po veličini i građi vrlo slična Zemlji. To je najtopliji planet u Sunčevom sustavu s temperaturama koje dosežu 460°C/480°F.
Venerina orbita oko Sunca druga je najbrža orbita od svih planeta Sunčevog sustava. Venera je najsporije rotirajući planet i rotira unatrag. 243 zemaljska dana jednako je 1 danu na Veneri. Nema mjeseca.
Na površini Venere nalaze se tisuće vulkana, kratera i supervisokih planinskih lanaca.
Atmosfera na Veneri sastoji se od ugljičnog dioksida. Površina se zagrijava sunčevim zračenjem, ali toplina ne može izaći kroz oblake i sloj ugljičnog dioksida. (Ovo je "efekt staklenika").
Zemlja je peti najveći planet našeg Sunčevog sustava i treći najbliži planet Suncu. Ima jedan prirodni satelit, Mjesec. Vjeruje se da je to jedini planet na kojem postoji život. Zemlja je 70% voda. Zemlja nema prstenove. To je najgušći planet u Sunčevom sustavu.
Svi planeti su nazvani po rimskim i grčkim bogovima i božicama, osim Zemlje. Međutim, naziv Zemlja star je više od 1000 godina i znači 'tlo'.
Zemljina orbita oko Sunca treća je najbrža orbita u Sunčevom sustavu. Zemlja obiđe oko Sunca za 365 dana, što znači da je 1 godina na Zemlji 365 dana.
Njegova temperatura se brzo mijenja u različitim područjima s prosječnom temperaturom od 57 °C.
Zemlja je vrlo posebna zbog života koji podržava. Zemlja je nagnuta oko osi od 23,5 stupnjeva. Ima snažno magnetsko polje koje štiti planet od štetnih elemenata iz svemira.
Mars je četvrti planet najbliži Suncu i drugi je najmanji planet u Sunčevom sustavu. To je jedan od četiri "zemaljska" planeta u Sunčevom sustavu, zajedno s Merkurom, Venerom i Zemljom. Može se vidjeti i sa Zemlje bez teleskopa.
Mars nema prstenove. Mars bi stao u Zemlju.
Sunce izgleda upola manje na Marsu nego što izgleda na Zemlji.
Mars je dobio ime po rimskom bogu rata. Opisuju ga i kao "Crveni planet" jer je prekriven prašinom poput hrđe.
Mars dosta liči na naš dom, iako umjesto plavih oceana i zelene zemlje, Mars je dom stalno prisutne crvene nijanse. To je zbog minerala željeznog oksida koji je vrlo čest na površini planeta.
Mars obiđe Sunce za 687 dana, što znači da je 687 zemaljskih dana jedna godina na Marsu.
Mars je vrlo hladan i suh, ali voda postoji u obliku leda na sjevernom i južnom polu. I Mars ima godišnja doba kao i Zemlja. Ta su godišnja doba mnogo duža od godišnjih doba na Zemlji jer je Mars mnogo dalje od Sunca.
Površina Marsa ima mnogo kratera, dubokih dolina i vulkana. Mars doživljava snažne oluje prašine koje neprestano mijenjaju njegovu površinu.
Mars ima mnogo masivnih vulkana. Najveći vrh crvenog planeta je vulkan Olympus Mons, koji je tri puta viši od Mount Everesta, najviše planine na Zemlji. Mons je latinska riječ za planinu.
Mars ima vrlo tanku atmosferu s ugljičnim dioksidom preko 95%. Nije dovoljno debeo da uhvati sunčevu toplinu poput Venere, pa je planet vrlo hladan. Temperature se kreću od -120 stupnjeva Celzija zimi do 25 stupnjeva ljeti.
Mars ima dva mjeseca koji se zovu Phobos i Deimos, a oba su vjerojatno asteroidi koje je uhvatilo Marsovo gravitacijsko polje.
Jupiter je najveći planet u Sunčevom sustavu. Više je dvostruko veći od svih ostalih planeta u Sunčevom sustavu. Toliko je velik da u njega može stati više od 1300 planeta Zemlje
Nazvan je po starorimskom bogu neba Jupiteru, Grcima poznatom kao Zeus. Jupiter je bio prvi planet stvoren u Sunčevom sustavu
Jupiter se sastoji od slojeva i slojeva plina, zbog čega je plinoviti planet. Jupiter je prvi od "plinovitih divova", Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna. Ovi plinoviti planeti nazivaju se Jovijanski planeti.
Jupiter ima 4 prstena.
Jupiter je najolujniji planet u Sunčevom sustavu. Najpoznatije obilježje na površini planeta je 'Velika crvena pjega' koja je zapravo oluja koja puše oko 350 godina, ako ne i duže.
Jupiter ima 67 mjeseca! Prva 4 najveća Jupiterova mjeseca nazivaju se Galilejevi mjeseci, jer ih je otkrio slavni astronom Galileo. Jedan određeni mjesec, Europa, mogao bi održati život u oceanu ispod svoje ledene površine.
Jupiteru treba 12 zemaljskih godina da obiđe Sunce, što je jako dugo; međutim, kako Jupiter vrlo sporo kruži oko Sunca u usporedbi sa Zemljom, on se okreće vrlo brzo. 1 dan na Jupiteru traje oko 10 sati, u usporedbi sa Zemljinim 24 sata.
Postoji jedna svemirska letjelica koja trenutno kruži oko Jupitera pod nazivom Juno. Juno pokušava riješiti kako je planet nastao i saznati više o vjetrovima koji se javljaju.
Saturn je dobio ime po starorimskom bogu poljoprivrede.
To je šesti planet od Sunca.
Saturn je drugi najveći planet, nakon Jupitera.
Saturn je plinoviti div poput Jupitera, Neptuna i Urana. Planeti koji nemaju odgovarajuću čvrstu površinu jer se uglavnom sastoje od plinova poznati su kao plinoviti divovi. Plinoviti divovi imaju malu stjenovitu jezgru. Plinoviti planeti također se nazivaju 'jovijanski planeti'.
Saturn je vrlo poznat po svojim prstenovima. Saturn ima 7 slojeva prstenova. Ti se prstenovi sastoje od milijuna ledenih kristala, neki su veliki poput kuća, a drugi mali poput čestica prašine. Iako i drugi plinoviti divovi posjeduju takve prstenove, samo se Saturnovi prstenovi mogu najjasnije vidjeti sa Zemlje kroz teleskop. Prstenove je prvi vidio Galileo 1610. godine kroz teleskop.
Saturn ima ukupno 62 mjeseca. Saturnov mjesec Titan veći je od planeta Merkur.
Saturn je planet najmanje gustoće u Sunčevom sustavu, jer se sastoji od više vodika nego helija pa je manje gustoće.
Saturn je posljednji planet koji se može vidjeti bez upotrebe teleskopa ili dalekozora, a planet je bio poznat u starom svijetu prije nego što su izumljeni teleskopi. Međutim, Saturnovi prstenovi se mogu vidjeti samo pomoću teleskopa.
Prosječna temperatura na Saturnu je oko -288 stupnjeva. Saturnu je potrebno 29 zemaljskih godina da obiđe Sunce, što je jako dugo. Međutim, kako Saturn vrlo sporo kruži oko Sunca u usporedbi sa Zemljom, on se okreće vrlo brzo. 1 dan na Saturnu traje oko 10 sati i 15 minuta, u usporedbi sa Zemljinim 24 sata.
Uran je sedmi planet od sunca. To je jedan od četiri plinovita planeta. Uran je bio prvi planet otkriven teleskopom. Otkrio ju je astronom William Herschel u 18. stoljeću 1781. godine.
Uran ima ukupno 27 mjeseca i 13 prstenova.
Uran se još naziva i Ledeni div
Ime je dobio po grčkom bogu neba.
Uran je treći najveći planet u Sunčevom sustavu. To je drugi najhladniji planet u Sunčevom sustavu s prosječnom temperaturom od oko -350 stupnjeva.
Uranu su potrebne 84 zemaljske godine da obiđe Sunce. 1 dan na Uranu traje oko 17 sati, u usporedbi sa Zemljinih 24 sata. Kotrlja se poput bačve, a ne vrti kao Zemlja i drugi planeti u našem Sunčevom sustavu.
Nagib osi planeta je na čudnih 98 stupnjeva, što se jako razlikuje od ostalih planeta u Sunčevom sustavu.
Atmosfera Urana uglavnom je vodikova, ali sadrži i velike količine plina koji se zove metan. Metan apsorbira crvenu svjetlost i raspršuje plavu svjetlost pa planet izgleda plavo-zelene boje.
Neptun je osmi planet od Sunca, što je zapravo najudaljeniji planet od Sunca. Udaljenost od Sunca do Neptuna je preko 2795 milijuna milja. Neptun je također jedan od četiri plinovita planeta.
Neptun je otkriven 1846. godine, a može se vidjeti samo kroz teleskop.
To je četvrti najveći planet u Sunčevom sustavu. Neptun ima 6 prstenova.
Neptun ima 13 mjeseca. Jedan od njegovih mjeseca nazvan Triton je najneobičniji mjesec budući da kruži oko Neptuna u smjeru suprotnom od Neptunove vlastite rotacije oko svoje osi. Svi drugi glavni sateliti (mjeseci) u Sunčevom sustavu prate svoje planete u krug dok se okreću.
Neptun je veliki vodeni planet. Njegova gornja atmosfera sastoji se od plina metana koji planetu daje jarko plavu boju. Trpi najnasilnije vrijeme u našem Sunčevom sustavu.
Prosječna temperatura na Neptunu je oko -392 stupnja, što ga čini najhladnijim planetom u Sunčevom sustavu. Uočene su oluje koje se kovitlaju oko njegove površine i ledeni vjetrovi koji pušu oko 10 puta brže od uragana na Zemlji, što je čini najvjetrovitijim planetom u Sunčevom sustavu.
Neptunu je potrebno 165 zemaljskih godina da obiđe Sunce. 1 dan na Neptunu traje oko 16 sati, u usporedbi sa Zemljinim 24 sata.
Patuljasti planeti mala su kamena tijela koja kruže oko Sunca u našem Sunčevom sustavu. Slični su ostalih osam planeta, ali su manji. Patuljasti planet se definira kao nebeski objekt koji nije ni pravi planet ni prirodni satelit.
Nalazi se u izravnoj orbiti zvijezde.
Dovoljno je masivan da ga njegova gravitacija sabije u sferoid.
Nije očistio susjedstvo od drugih materijala oko svoje orbite.
Od 2008. postoji pet priznatih patuljastih planeta počevši od najbližeg Suncu pa prema van:
Ceres-Pluton-Haumea-Makemake-Eris
Ceres je Suncu najbliži patuljasti planet i nalazi se u asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera, što ga čini jedinim patuljastim planetom u unutarnjem Sunčevom sustavu. To je jedini planet koji nije u Kuiperovom pojasu. To je najmanje tijelo koje je trenutno klasificirano kao patuljasti planet s promjerom od 950 km. Ceres je otkrio astronom Giuseppe Piazza 1801. godine.
Pluton je drugi najbliži patuljasti planet Suncu. Nalazi se u Kuiperovom pojasu. Pluton je nekoć bio planet i bio je deveti planet u Sunčevom sustavu dok nije otkriveno da je umjesto toga bio patuljasti planet. To je najveći od patuljastih planeta, ali tek drugi po masi, a Eris je najmasivniji. Pluton ima 5 mjeseca.
Haumea je treći najbliži patuljasti planet Suncu. Nalazi se u Kuiperovom pojasu. Jedinstven je po svom izduženom obliku što ga čini najmanje sferičnim od patuljastih planeta. Rotira se tako brzo da se potpuno okrene oko svoje osi svaka 4 sata. Godine 2009. otkrivena je tamnocrvena mrlja na Haumei koja se izdvaja od okolnog kristalnog leda. Smatra se da bi ovo mjesto moglo biti područje patuljastog planeta koje ima veću koncentraciju minerala i spojeva bogatih ugljikom od ostatka ledene površine.
Makemake je četvrti najbliži patuljasti planet suncu i nalazi se u Kuiperovom pojasu. Crvene je boje, ima 1 mjesec, savršena je kugla i nema atmosferu.
Eris je peti najbliži patuljasti planet suncu i nalazi se u Kuiperovom pojasu. Eris ima 1 mjesec i nalazi se u čudnoj orbiti oko Sunca. Eris povremeno u orbiti oko Sunca potpuno napušta Kuiperov pojas i zatim se vraća.
Postoji mnogo više patuljastih planeta u Sunčevom sustavu koji čekaju da budu otkriveni.
Definicija dana je količina vremena koja je potrebna astronomskom objektu da završi jednu punu vrtnju oko svoje osi.
Merkur = 58,6 zemaljskih dana
Venera = 243 zemaljska dana
Zemlja = 23 sata, 56 minuta
Mars = 24 sata, 37 minuta
Jupiter = 9 sati, 55 minuta
Saturn = 10 sati, 33 minute
Uran = 17 sati, 14 minuta
Neptun = 15 sati, 57 minuta
Merkur = 87,97 dana
Venera = 224,7 dana
Zemlja = 365,26 dana
Mars = 1,88 godina
Jupiter = 11,86 godina
Saturn = 29,46 godina
Uran = 84,01 dan
Neptun = 164,79 dana
